Mreža akademske zajednice
menu 4
Nacionalni servisi
menu 4
Obrazovni programi
menu 4
Promocija ICT-a
menu 4
Ustanova CARNet
menu 4
Nagrade i priznanja
menu 4
Međunarodna suradnja
menu 4
Izdanja
menu 4
Naslovnica
menu 4

 

 
Deset godina CARNeta i Interneta u Hrvatskoj

Jasenka Gojšić, ravnateljica CARNeta

CARNet pobuđuje mnoge asocijacije. Od uvoditelja Interneta u Hrvatsku, mreže s brzom međunarodnom vezom koja obuhvaća cijelu akademsku i istraživačku zajednicu, "mrežu s ljudskim licem", kako nas vide kolege u međunarodnoj zajednici akademskih mreža, pa do CARNeta koji organizira međunarodnu konferenciju CUC, akcije tipa "Moja veza", tečajeve za korisnike ili videokonferencije, pomaže školama da emitiraju svoj školski radijski program putem Interneta ili pokreće obrazovanje mrežnih stručnjaka.

Sve to mogu biti postignuća vrijedna cijelog uvodnika. No, pred kraj svoga prvog mandata želim govoriti o zajedničkom nazivniku svih deset godina, a to je balansiranje između kratkoročnih ciljeva i vizija, između potreba i resursa, između potencijala i izazova.

Prije deset godina, kad je započeo CARNet projekt, najvažniji uspjesi ljudi koji su u njemu sudjelovali, a kasnije i djelovali na izgradnji CARNet mreže i CARNet ustanove, bili su dosljednost i uspješno održavanje ravnoteže. CARNet je zamišljen, vođen i osnovan kao ulaz za nove informacijske tehnologije, mjesto na kojemu se one moraju dokazati u našim, hrvatskim uvjetima kao korisne, a ne pomodne. CARNet je za akademsku zajednicu i s tom zajednicom trebao tragati za informatičkim rješenjima koja će, tek jednom u budućnosti, biti opće potrebna. U partnerstvu sa svim pripadnicima obrazovne zajednice, kao izvorom promjena i ljudi obrazovanih za budućnost, CARNet je trebao ostvarivati tu budućnost u Hrvatskoj i tako poticati rast cjelokupnoga gospodarstva.

Sve te ideje još uvijek su dio naše vjere i duha u kojemu radimo. No, više od uzvišene misije, CARNet je težio brzim rezultatima. Nikada ništa nije bilo predobro za nas da bi moglo čekati sutra; niti jedna tehnologija, niti jedno područje učenja, niti jedna organizacijska forma.
Internet smo izabrali kao svoje mrežno rješenje među prvima u Europi. ATM opremu smo kupili unaprijed, prije nego je ijedan komad bio proizveden. Videokonferencije smo uveli kada nitko nije vjerovao u njih. Podučavanje na daljinu mi danas rabimo rutinski te istodobno istražujemo nove mogućnosti takvog učenja zajedno s predavačima-pionirima, koji žele dati više nego što okolina danas od njih traži. To je naš zadatak: uočavati buduće potrebe i zajedno s inovatorima tragati za rješenjima i prikazivati mogućnosti, korisnost i nužne pripreme kako bi novi iskorak mogao uspjeti.
Po poduku smo odlazili na mjesta gdje se tehnologija stvarala. Organizaciju smo učili prije nego smo osnovali ustanovu. Upravljanje javnim ustanovama proučavali smo u drugoj generaciji Ungarova programa na Harvardu. U svoj tim smo uključivali ljude na osnovi njihove sposobnosti učenja, timskog rada i odgovornosti te želje da ovom društvu daju najbolje od sebe.
U okolini vladinih i javnih ustanova, velikih i s dugom tradicijom, CARNet s četrdeset zaposlenih, prosječne životne dobi 29 godina, s tri četvrtine visokoobrazovanih, jedino je mogao preživjeti radeći tijesno s akademskom zajednicom i profesionalcima iz struke i uprave, korisničkom zajednicom i financijerima, domaćim i stranim konzultantima, privučenim energijom i entuzijazmom nespojivim s "javnim sektorom" i "proračunom" kao jedinim izvorom prihoda, a time i vrlo strogim i nepoticajnim pravilima poslovanja.

U trenucima malodušja, kad se akademskoj zajednici niječe pravo da participira u društvenom razvoju, optužujući je na znanstvenu sterilnost mjerenu brojem objavljenih članaka, a ne pokrenutih poduzeća, razvijenih produkata spremnih za tržište, sudjelovanjem u međunarodnim projektima; kad se javnim ustanovama nameće hijerarhijska, vojna organizacija kao jedini ispravan način organiziranja; kad se ne pita za efikasnost nego za broj zaposlenih; kad se optimizacija provodi svima uzimajući, a ne usmjeravanjem resursa prema prioritetnim ciljevima; kad se strategije pišu, a ne provode, CARNet iza sebe ima rezultate kojima se naša zemlja može ponositi.

CARNet je dokaz da Hrvatska kao zemlja, a ne samo Hrvat kao pojedinac, zna prepoznati u kojemu se području može ostvariti komparativna prednost i odlučna je tom području dodijeliti potrebne resurse. Ostaje pitanje mogu li se na temelju CARNetova iskustva izvući zaključci koji će i u drugim područjima omogućiti iskorake. CARNet kao organizacija nije nastao slučajno, već je bio prirodna posljedica četverogodišnjeg projekta. CARNetovi rezultati nisu posljedica sreće, već stalnog učenja i brze implementacije novih znanja. Vizija o kojoj se govori u uvodu daje jasnu definiciju prostora djelovanja. Sloboda realizacije ideja i odgovornost za njihovo ostvarenje glavna je prednost rada u CARNetu.

Kad ravnoteža između željeti i moći, sanjati i znati, vidjeti i imati hrabrosti, postane dio kulture jedne organizacije, onda je ona mjesto stalnog, ubrzanog razvoja svih svojih članova, ali i izazov za okolinu. Vjerujem, pozitivan...
Ostavljam vas idućim stranicama koje su ispunjene konkretnim rezultatima. Moja vjera u ljude koji su učinili da ti rezultati nastanu, beskonačna je. Jer svakom od njih bilo bi lakše živjeti da se nisu latili toga posla. Većina njih dala je svoj doprinos angažirajući se na projektima na najrazličitije načine, bez obveze koju donosi klasičan ugovor o radu. Ovako, samo intrinzična sila ih je nagnala da se pridruže nekom od timova koji su iznjedrili sve što stoji pred vama.
Hvala svima na još jednoj prekrasnoj zajedničkoj godini! Osobno, naučila sam više nego što sam očekivala.

Copyright ©2003. CARNet. Sva prava zadržana.