Iskorak u budućnost

Predrag Pale, mr.sc., predsjednik Upravnoga vijeća CARNeta (1995. - 1999.)

Na pragu trećega tisućljeća svjedoci smo snažnih tehnoloških i društvenih promjena u svim područjima gospodarstva, društvenoga i privatnoga života. Cijelo je dvadeseto stoljeće obilježeno stvaranjem goleme količine novoga znanja, većega nego što je u cjelokupnoj povijesti čovječanstva. Njegov kraj i početak sljedeće epohe obilježavaju nove informacijske tehnologije (IT) zasnovane na dvama osloncima: osobnom računalu i Internetu. Njihovo je osnovno svojstvo, koje je pokretač svih promjena, stavljanje na raspolaganje svakom pojedincu mogućnosti ne samo pohrane i obrade znanja i informacija cjelokupnoga čovječanstva od postanka do danas već i potpuno slobodna, izravna i dostupna komuniciranja s bilo kojim drugim pojedincem ili skupinom. Te mogućnosti, neminovno, snažno mijenjaju način života i rada u svim segmentima. Stoga je Ministarstvo znanosti i tehnologije još 1991. godine smatralo nužnim Hrvatskoj odmah osigurati iskustva u primjeni IT-a u različitim segmentima i djelatnostima društva, osposobljene kadrove te potrebnu tehnološku infrastrukturu. nastavak

 

Jasenka Gojšić, dipl.ing., ravnateljica CARNeta (1998.- )

Djelovanje CARNeta 1998. i 1999. godine obilježeno je uvođenjem niza novih servisa važnih korisnicima CARNeta. Međutim, kako se CARNet financira isključivo iz državnoga proračuna, trend smanjivanja izdvajanja za CARNet od 1996. godine presudno je utjecao na vrstu, opseg i razinu aktivnosti. Usporedbe radi, 1996. godine CARNetov je proračun iznosio 19,536.299 kuna, odnosno 137.580 kuna po broju spojenih lokacija. U 1998. iznos je bio povećan na 20,232.071 kunu, što je u odnosu na 1996. porast samo tri posto, odnosno po spojenoj lokaciji 110.558 kuna. Napokon, u 1999. je proračun iznosio 18,084.286 kuna, 10 posto manje od prethodne godine, što znaci da je po spojenoj lokaciji iznosio 94.684 kune. Takva je financijska situacija otežala ispunjenje CARNetove funkcije. nastavak

 

Nastavak uvoda predsjednika Upravnoga vijeća

Znanstveni i visokoškolski sustav onaj je segment društva koji u svakoj razvijenoj zemlji utire put napretku, spoznajama, eksperimentima, provjerama i izobrazbi. To je razlog što je u svim razvijenim zemljama primjena IT-a najprije počela u akademskoj zajednici. Isti su motivi bili i za pokretanje projekta CARNet, "usidrenog" upravo u akademskoj zajednici. Naime, od prvoga je dana bilo jasno da infrastrukturu treba najprije sagraditi u akademskoj zajednici kako bi se prvo u njoj odvijali eksperimenti, ispitivanja i pilot-projekti te kako bi kadrovi koje ona stvara stekli potrebna znanja i iskustvo u primjeni IT-a.

Međutim, nikad nije zaboravljen osnovni cilj: korist za cjelokupnu zajednicu. Stoga CARNet, za razliku od sličnih mreža većine drugih zemalja, nikad nije bio samo "Internet provide" za akademsku zajednicu, koji pruža samo osnovnu uslugu povezivanja akademskih ustanova međusobno i s inozemstvom, već je od prvih dana organizirao izobrazbu, informacijske servise, pilot-projekte u svim područjima djelatnosti, nabavu opreme i softvera. Njegove su usluge, bez ikakve naknade, bile dostupne i svim građanima i organizacijama izvan akademske zajednice radi što bržega prodiranja IT-a u sve segmente društva. Od prvoga je trenutka bilo jasno da se tako ambiciozno postavljen zadatak može uspješno obaviti samo korištenjem svih resursa cjelokupne akademske zajednice. Tako gradnju infrastrukture, izobrazbu, projekte, potporu korisnika izvode akademske ustanove i pojedinci akademske zajednice.

CARNet, prvo kao projekt, a zatim kao ustanova, ima zadatak organiziranja, financiranja, praćenja i koordinacije svih poslova. Godina 1992. bila je prijelomna jer je dovela Internet u Republiku Hrvatsku. U 1996. učinjen je krupan tehnološki iskorak uspostavljanjem širokopojasne ATM mreže, koja je osnovica za primjenu svih novih tehnologija. U tom je smislu i 1998. bila prijelomna jer je u njoj CARNetova zadaća bila bitno intenzivirati prisutnost izvan akademske zajednice, u svim ostalim segmentima društva.

Najkvalitetniji način da se CARNetova iskustva, spoznaje i kadrovi iskoriste u drugim segmentima jest savjetodavna aktivnost u pripremi i vođenju izgradnje velikih informacijskih sustava. CARNetovi djelatnici i suradnici nastavit će i dalje služiti akademskoj zajednici kao primarnoj, ne samo da bi pružali svoje usluge već i da bi svakoga dana potvrđivali i proširivali svoja saznanja i iskustva, ali će istodobno sudjelovati i u brojnim projektima - od državne administracije preko kulture i prosvjete do zdravstva i gospodarstva - pripremajući projektnu dokumentaciju, pomažući u odabiru izvođača, nadzirući izvođenje i organizirajući izobrazbu. Pritom CARNet u svoju paletu znanja mora uvrstiti i znanja o organizaciji poslovanja, vođenju projekata, promidžbi te razvoju ljudskih potencijala.

U vremenu pred nama CARNet ima i još jednu zadaću: širenje duha CARNeta. To je stav da ništa nije predobro za Hrvatsku, da ništa nije nedostižno te da su upravo najnovije tehnologije i znanstvene spoznaje o organizaciji poslovanja i razvoju pojedinaca od presudne važnosti i možda jednokratna prilika za izgradnju Hrvatske i svijeta onakvih kakve želimo ostaviti svojoj djeci.

gore

Nastavak uvoda ravnateljice

Osim novih programa i servisa, bilo je nužno postojeće ne samo održavati nego i dograđivati i razvijati. U posljednje dvije godine dovršena je gradnja brze jezgre CARNet mreže, povećana je brzina međunarodne veze, ubrzane su veze s ustanovama članicama, uspostavljen je sustav autoriziranih modemskih ulaza i pokrenuta izobrazba sistem-inženjera. Za brže širenje uporabe sagrađene infrastrukture osobito je važna nova faza i razina izobrazbe namijenjena krajnjim korisnicima pokretanjem tečajeva i sustava potpore budućim predavačima (Training the Trainers sustav) te održavanjem prve u nizu korisničkih konferencija (CARNet Users Conference 1999). Novi zadaci i povećane potrebe korisnika zahtijevaju stalno prilagođavanje organizacije i razvoj ljudskih potencijala. Težište je osobito stavljeno na stručnu izobrazbu djelatnika. Bitna je promjena i pretvorba CARNeta iz primarno tehničkoga u multidisciplinarni tim. Radi stvaranja zajedničke vizije i plana, organizirana je CARNetova interna konferencija te, putem postojeće projektne i servisne organizacije, implementirane funkcije knowledge managementa. Da bi se što bolje upoznale potrebe korisnika i stanje informatizacije u ustanovama članicama, organizirane su akcije pod nazivom CARNetjedan. Sudjelovanjem u događajima, konferencijama i skupovima te vođenjem pilot-projekata predstavljane su primjene informacijskih tehnologija u različitim područjima i različitim korisničkim skupinama.

Radi dodatnih prilika za usporedbu znanja i spremnosti za nove izazove, CARnet je aktivan član asocijacije mreža središnje i istočne Europe (CEENet) te domaćim i stranim studentima u suradnji s IAESTE-om. Suorganizacije u velikim događajima od nacionalnoga značaja, kao što su Drugi pastoralni pohod Svetoga Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, sastanak na vrhu predsjednika vlada i ministara vanjskih poslova zemalja članica Srednjoeuropske inicijative i Gospodarski forum, CARNetu su otvorile mogućnost korištenja vlastitoga organizacijskog i tehničkog znanja na zahtjevnim projektima s velikim brojem zainteresiranih strana u organizaciji te izazovno visokim očekivanjima korisnika.

CARNetov je cilj u sljedećem razdoblju poboljšati razinu svih postojećih infrastrukturnih i korisničkih servisa te osigurati znanje i iskustvo potrebno za daljnje širenje informatizacije u Hrvatskoj, kako vlastitih djelatnika i suradnika, tako i novih generacija studenata i znanstvenika, kojima je sva ta infrastruktura i namijenjena.

gore