preskoči na sadržaj
.
Prenosimo s portala za škole
Preuzmi RSS
| Objavljeno 5. 6. 2017. 10:39 | RSS

Kako organizirati vrijeme?

Obaveze u školi se nagomilavaju, dio tvog vremena zauzimaju i izvanškolske aktivnosti, a svakako želiš dio vremena provesti i s prijateljima. Kako sve to uskladiti? Zvuči neizvedivo, ali ako svladaš umijeće uspješnog upravljanja svojim vremenom zasigurno ćeš si mnogo olakšati. Stoga donosimo savjete o tome kako najbolje organizirati vrijeme. Naravno sve savjete i ideje možeš prilagoditi svom svakodnevnom životu.

Kradljivci vremena

Za početak krenimo od kradljivca vremena jer najčešći razlog zašto nemamo vremena za važne stvari je taj što gubimo previše vremena na stvari koje su nevažne. Prema literaturi većina učenika navodi sljedeće kradljivce vremena:

  • gledanje filmova, serija, zabavnih programa itd.
  • čekanje
  • svakodnevna vožnja u autobusu ili tramvaju
  • bespotrebno dugi telefonski razgovori 
  • neočekivani posjetitelji
  • nesposobnost da se kaže ne

Koji su tvoji kradljivci vremena? Kako bi im se uspješno mogao suprotstaviti trebaš ih otkriti i naučiti vladati njima.

Na primjer razmisli koliko se puta dogodilo da si došao iz škole, pogledao svoju najdražu seriju, a onda je na programu slijedilo nešto izuzetno zanimljivo, i nisi se ni snašao, a već je prošlo nekoliko sati. Kako bi izbjegao takve situacije unaprijed odluči što ćeš gledati na televiziji, nemoj sjediti pred ekranom i gledati sve po redu.

Svakodnevne kradljivce vremena kao što su čekanje autobusa ili vrijeme između satova, možeš dobro iskoristiti za čitanje knjige ili bilježaka.

Odredi prioritete

Kad određujemo što ćemo u kojem trenutku raditi rukovodimo se s dva kriterija. To su hitnost i važnost. Uvažavajući oba kriterija odredi si prioritete.

Ako dobro ne isplaniraš svoje vrijeme događat će se da radiš samo ono što je hitno. Međutim,  znamo li planirati, pobrinut ćemo se da dio vremena posvetimo i stvarima koje nisu hitne, ali jesu važne. Veliki test iz matematike koji imaš za mjesec dana uistinu nije hitan zadatak, ali ako uskoro ne kreneš s rješavanjem zadataka može ti se dogoditi da ti mjesec dana prođe u trenu, a da se ne pripremiš za test.

Napravi plan

Možda ti dobro ide i bez plana, ali planiranje ti zasigurno može pomoći da budeš učinkovitiji. Koristi planer ili rokovnik za zapisivanje datuma za domaću zadaću, treninge, školski raspored, rođendane, posebne događaje i praznike.
Možeš si osmisliti mjesečni, tjedni ili dnevni plan. U mjesečnom planu dovoljno je navesti glavne obaveze koje te čekaju tog mjeseca. Na primjer na jedan papirić popiši sve važnije testove i obaveze koje te čekaju ovaj mjesec i stavi ga na vidljivo mjesto. Tako ti se neće dogoditi da se u zadnji tren sjetiš da sutra imaš važan test i učiš cijelu noć prije testa i sutra prilikom pisanja testa budeš izmoren i nesiguran u svoje znanje.

Za tjedni plana, koji je detaljniji, možeš napraviti tablicu u koju ćeš napisati što ćeš raditi prije ili poslije škole.

Svakako je koristan i dnevni plan koji možeš sastaviti prije nego odeš spavati. Evo kako može izgledati dnevni plan:

  • učiti povijest sat vremena
  • pisati lektiru
  • nazvati Anu
  • otići zubaru

Pisanje stvari koje trebamo učiniti potiče nas da planiramo svoje vrijeme, a služi i kako obećanje samome sebi da ćemo to uistinu i učiniti. Slobodno vrijeme bit će još slobodnije ako ne bude nezavršenog posla te ćeš imati više vremena za zabavu.

Drži se plana

Razmisli koliko puta ti se dogodilo da si krenuo učiti, a onda nakon sat vremena si otkrio da još nisi ni počeo. Tražio si knjigu iz koje ćeš učiti, kuhao čaj, a onda si se sjetio da trebaš telefonirati prijateljici…

Iz ovoga primjera je očito da nije dovoljno osmisliti plan i napisati ga, potrebno ga se i držati. No zapamti da je plan samo plan. On se može mijenjati i prilagoditi novonastalim okolnostima.

Nemoj odgađati obaveze

Mnoge obaveze su ti možda preteške ili ti nešto što trebaš naučiti nije pretjerano zanimljivo  pa ti je najlakše odgoditi obvezu. No koji god razlog bio, odgađanje može postati loša navika. Prije ili kasnije morati ćeš naučit gradivo koje ti nije posebno zanimljivo ili riješit taj teški zadatak koji već odgađaš tjednima stoga je najbolje prihvatiti se posla i obaviti ga.

Autor: Ljerka Čulina

Literatura

Majda Rijavec, Dubravka Miljković, Vodič za preživljavanje u školi, "IEP" d.o.o., Zagreb, 2003.
Jeanne Shay Schumm, Škola bez Muke, Ostvarenje d.o.o., Lekenik, 2005.


 
preskoči na navigaciju