preskoči na sadržaj
preskoči na sadržaj
.
 
| Zadnja izmjena 13. 4. 2016. u 10:10 sati |

Prva vizionarska radionica |   Druga vizionarska radionica 

Prva vizionarska radionica

Prva vizionarska radionica održala se 3. prosinca 2013. videokonferencijskim spajanjem sa sedam udaljenih lokacija: Osnovna škola Šećerana, Veleučilište Požega, CARNet Zagreb, Osnovna škola Ljubo Babić Jastrebarsko, Osnovna škola Maria Martinolića Mali Lošinj, Osnovna škola Brodarica i CARNet Split, a CARNet je ovom radionicom okupio više od 80 sudionika.

Ciljevi prve vizionarske radionice bili su upoznavanje sudionika s projektom i njegovim ciljevima, predstavljanje dosadašnjih primjera dobre prakse i poticanje korištenja informacijsko komunikacijskih tehnologija u poučavanju prirodoslovnih predmeta te stvaranje suradničkih online zajednica koje će povezati znanstvenike i nastavnike. Sudionici su imali priliku predstaviti i svoja razmišljanja o potrebama, željama i mogućnostima za njihovo aktivno sudjelovanje u daljnjim projektnim aktivnostima.

Sudjelovali su:

  • predstavnici sedam znanstveno-istraživačkih ustanova (Institut za društvena istraživanja, Institut sinergije znanosti i društva, Tehnički muzej Zagreb, Znanstveno edukacijski centar Višnjan, British Council, Znanstveni edukativno-zabavni centar, Međunarodni institut za znanost i obrazovanje)
  • nastavnici iz 11 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj (OŠ Šećerana, OŠ Vladimira Nazora Čepin, II. gimnazija Osijek, III. gimnazija Osijek, Gimnazija Požega, IX. gimnazija Zagreb, XV. gimnazija Zagreb, OŠ Ljubo Babić Jastrebarsko, OŠ Maria Martinolića Mali Lošinj, OŠ Brodarica, OŠ Pantovčak, Zagreb)
  • predstavnici CARNeta
  • predstavnici Agencije za odgoj i obrazovanje.

Problemsko učenje uz istraživanje i rješavanje problema te popularizacija znanosti - prepreke i rješenja

Nakon uvoda u kojem su se prisutni upoznali s projektom i aktivnostima radnog paketa 6, u sklopu kojega se održala ova radionica, profesorica iz IX. Gimnazije Zagreb, Arjana Blažić je kroz predavanje "Problemsko učenje uz istraživanje i rješavanje problema" govorila o tri različite vrste učenja u 21. stoljeću - problemskom, projektnom i istraživačkom. Problemsko je ono učenje u centru kojeg se nalazi jedan problem a od učenika se traži rješenje tog problema, projektno je ono u kojemu se od učenika traži da naprave neki projekt, predstave nešto u vizulanom obliku (prezentacija ili usmeno izlaganje), a istraživačko učenje je vrsta učenja u kojoj se od učenika traži rezultat nakon istraživanja, nakon što ih se potiče da propituju.

Zajedničko svim tim oblicima je namjera da učenici budu aktivni - pred njih se stavlja problem koji ih treba motivirati i biti im izazov, te biti nešto s čim se oni mogu poistovijetiti.

Kada se priprema projekt za učenike, treba izbjegavati rečenice poput "Morate to učiti jer će to biti u testu", "Morate to naučiti jer će vam to trebati za 10 godina"... Potrebno ih je potaknuti na neki drugi način, motivirati jer se ono o čemu uče odnosi na njihov život i dolazi iz stvarnog svijeta (npr. ako želimo da naprave projekt o zagađenosti mora, onda je kao izazov dobro prikazati nešto što dolazi iz njihove okoline, s čim su se susreli, što će ih zaintrigirati a moći će to primijeniti u svom radu, npr. video o Jadranskom moru).

vrh

Kada planiramo projekt:

  • važno je dobro postaviti pitanje: non-Googlaeable, otvorenog tipa, izazovno, da potiče znatiželju, blisko učenicima.
  • tema mora biti iz kurikuluma ali i releventna za život učenika (iz autentičnog, stvarnog života)
  • trajanje ne bi smjelo biti manje od tjedan dana
  • treba planirati od obrazovnih ishoda prema unatrag
  • treba povezivati različite discipline
  • uključiti stručnjake (videokonferencije)
  • učenike potaknuti na međusobnu suradnju
  • učenicima dozvoliti donošenje značajnih odluka
  • dati im mogućnost da odaberu na koji način će napraviti projekt i kakav će rezultat biti (Power Point, video, poster, ...)
  • bitno je da se završeni projekt može primijeniti u stvarnom životu.

Kada govorimo o procesu rada bitno je potaknuti aktiviranje njihovog prethodnog znanja - oluja ideja, mentalne mape, grafički organizatori, poticati učenike na propitivanje, naučiti kako iskoristiti informaciju na Internetu te ih naučiti koja je valjana informacija.

Prednosti ovakvoga učenja su motiviranost, uključenost, razumijevanje materije, visoka retencija znanja, postizanje boljih rezultata, primjena u stvarnom životu, razvoj vještina kritičkog mišljenja, suradnje i komunikacije. Ipak, zaključeno je na kraju predavanja da postoje i nedostaci ovakvoga učenja: nedostatak vremena, teška primjena u velikoj grupi, ovisno o projektu - opremljenost škola (nedostatak računala i druge opreme).

Nakon predavanja prof. Blažić, Sonja Lušić Radošević, također profesorica u IX. Gimnaziji Zagreb, sudionicima je govorila o popularizaciji znanosti uz primjenu IKT te o preprekama i rješenjima. Za početak je kao dobar primjer popularizacije znanosti spomenula predavanje koje se održalo na CARNetovoj korisničkoj konferenciji CUC 2013. Riječ je o predavanju prof.dr.sc. Ivice Puljka, koji je na duhovit i mudar način prisutnima približio temu "Puno podataka, puno pitanja i poneki odgovor: Otkriće Higgsovog bozona u CERN-u", te na taj popularizirao znanost, a zahvaljujući upravo tehnologiji predavanje je dostupno svima koji nisu mogli prisustvovati, na CARNetovom Meduza portalu.

U nastavku je bilo govora o popularizaciji znanosti u Hrvatskoj općenito, a dobri primjeri su Večer matematike, Znanstveni piknik, Festival znanosti, Noć pod zvijezdama na Ruđeru, Noć istraživača, Summer School of Science.

Koje su mogućnosti primjene tehnologije u znanosti danas?

  • web - informiranje (dokumenti, brošure, online znanstveni časopisi, multimedijalni sadržaji)
  • alati - istraživanje (online pokusi - virtualni laboratoriji, Web 2.0 alati, mobilne ili web aplikacije)
  • komunikacija i online edukacija (online tečajevi, webinari, videokonferencije)
  • projekt - suradnja (iskustvo, putovanje).

Kao problemi u korištenju tehnologije i popularizacije navedeni su nedostatak materijala za populariziranje znanosti na hrvatskom mrežnom prostoru, nedostatak vremena (izrada materijala, proučavanje novih alata, sudjelovanje u projektima, komunkacija s kolegama i učenicima), znanstvena, pedagoška, tehnička i ljudska podrška te nedostatak vrednovanja (nema rasterećenja, napredovanja, nagrađivanja).

Kao rješenje problema pri popularizaciji znanosti uz primjenu IKT-a navedeno je da je potrebna dobra informiranost, kvalitetni materijali i alati, podrška i edukacija, povezanost te motivacija, a svoje prijedloge u "virtualnoj sobi" mogli su iznijeti i sudionici sa svih sedam udaljenih lokacija. Neki od prijedloga bili su da treba bolje opremiti učionice, treba eksperimentirati, ne plašiti se neuspjeha, nagraditi nastavnike za trud...

vrh

Primjeri dobre prakse

Nakon predavanja o problemskom učenju uz istraživanje i rješavanju problema te popularizaciji znanosti - preprekama i rješenjima, uslijedio je dio u kojem su nastavnici i predstavnici znanstveno-istraživačkih zajednica te zajednica koje promiču znanost, u trominutnom izlaganju imali priliku pokazati mnoštvo primjera dobre prakse.

Kako uz pomoć tehnologije obogatiti i osuvremeniti, te učenicima učiniti zanimljivima sate prirode i društva, biologije, kemije, matematike, fizike, informatike, predstavilo je sedam škola: OŠ Šećerana, II. Gimnazija Osijek, IX. Gimnazija Zagreb, XV. Gimnazija Zagreb, OŠ Ljubo Babić Jastrebarsko, OŠ Maria Martinolića Mali Lošinj i OŠ Brodarica.

Učiteljica razredne nastave iz Osnovne škole Šećerana pokazala je kako se učenike već od malih nogu može zaintrigirati za Prirodu i društvo te na koji način su funkcionalnosti interaktivne ploče olakšale nastavu. Osim interaktivne ploče, spomenula je i kako videokonferencije mogu olakšati održavanje nastave: održan nastavni sat u suradnji sa doktoricom dentalne medicine, predavanje iz matematike u suradnji s Elektrotehničkim fakultetom u Osijeku te povezivanje matične i područne škole.

Nakon toga uslijedilo je prezentiranje II. Gimnazije Osijek. Satovi kemije izvode se u informatičkom praktikuumu, a koriste se materijali s  Nacionalnog portala za učenje na daljinu Nikola Tesla - često za obradu novih nastavnih sadržaja a ponekad i u nastavi ponavljanja. Zbog nemogućnosti izvođenja svih pokusa, osim u kemiji, i u nastavi fizike koriste se simulacije pokusa s portala Nikola Tesla. Tehnologija se koristi i u nastavi matematike, gdje se koriste gotovi digitalni nastavni materijali gdje učenici sami eksperimentiraju, pomiču točke, mijenjaju parametre te sami donose zaključke.

Nastavnica biologije iz IX. Gimnazije Zagreb pokazala je kako koristi Power Point prezentaciju kao modernu ploču, Movie maker za kratke edukativne ili motivacijske filmove, komunikaciju putem maila za razmjenu materijala ili eventualna pitanja, a za pokuse koji su teško izvedivi u učionici internetske stranice na kojima su dostupne simulacije pokusa.

Uslijedilo je predstavljanje XV. Gimnazije Zagreb. Kako Facebook okrenuti u svoju korist i komunicirati s učenicima, pokazala je nastavnica biologije, dok je nastavnica iz fizike pokazala kako izvode praktičnu vježbu - istraživanje kako tlak plina ovisi o volumenu uz pomoć tehnologije. Nastavnica matematike prezentirala je korištenje programa dinamične geometrije u nastavi, i naglasila da to korištenje mijenja metodiku poučavanja: omogućava bolje razumijevanje matematičkih koncepata na način da ih vizualizira te omogućava raniji pristup nekih koncepata, do nekih složenih matematičkih definacija može se doći uz pomoć vizualizaije pa one postaju učenicima prirodne, te stavlja učenika u ulogu istraživača, tj. omogućava pokus u matematici - otkrivanje pravilnosti i donošenje zaključaka.

Nakon tri gimnazije, ponovno se predstavilo korištenje tehnologije u nastavi u osnovim školama, i to OŠ Ljubo Babić Jastrebarsko, OŠ Maria Martinolića Mali Lošinj i OŠ Brodarica.

vrh

Iz Osnovne škole Ljubo Babić napomenuli su da je u njihovoj školi osviješteno to da su njihovi učenici digitalni urođenici, a da su nastavnici digitalne pridošlice, pa su prisutnima pokazali načine na koje pokušavaju uhvatiti korak s učenicima, osuvremeniti svoju nastavu i učenike zainteresirati za nastavu. Spomenuti su brojni alati a izdvajamo činjenicu da nastavnici samostalno snimaju pokuse koje onda objavljuju na web te na taj način mogu i učiti i ponavljati gradivo gdje god i kada god žele a za to su im potrebni računalo i veza na Internet.

Iz Osnovne škole Maria Martinolića Mali Lošinj moglo se čuti nešto o tome "Kako je Lošinj oBORio s nogu". Naime, riječ je o multidisciplinarnom kvizu izrađenom putem programa HotPotatoes, a pitanja kviza obuhvaćala su područja biologije, kemije, povijesti, zemljopisa i informatike, a vezana su uz gradivo 7. i 8. razreda i održivi razvoj područja otoka Lošinja.

Zadnja škola koja se predstavila bila je Osnovna škola Brodarica, koja je predstavila korištenje različitih web alata u svakodnevnom radu, od školske  web stranice koja služi kao baza na koju se grade ostali sustavi, preko razredne web stranice do Loomen (Moodle) sustava. Također je spomuto korištenje tableta zajedno s učenicima, samostalno te u smartschool sustavu ovisno o potrebama i sadržajima.

Jedan od zanimljivih dijelova ove radionice svim prisutnima bili su primjeri dobre prakse koje su prezentirali znanstvenici iz sedam znanstveno-istraživačkih ustanova. Kroz svoje prezentacije pokazali su kako svojim aktivnostima doprinose promicanju znanosti među učenicima, koliko je važna demistifikacija "genijalaca" i "talentiranosti", pružanje potpore i motiviranje učenika, te povećanje njihovog interesa za znanost, što će se moći postići upravo kroz projekt ISE.

Nakon predstavljanja primjera dobre prakse uslijedila su predavanja Jasminke Maravić, "Uvod u izradu scenarija", u kojemu je bilo govora o ishodima učenja i procjeni znanja, nastavnim strategijama, metodama i aktivnostima te Arjane Blažić "Razvoj suradničkih online zajednica", u kojemu je bilo govora o tome kako će nastavnici organizirati međusobnu komunikaciju i otvoriti "online zbornicu" koja će biti dostupna 24 sata na dan. Bilo je govora i o prednostima i nedostacima ovakve vrste komunikacije, te kriterijima upotrebe. Vrijedi napomenuti da će prof. Blažić za sudionike u projetku ISE kreirati i voditi jednu online suradničku zajednicu.

Sve prezentacije i snimke ovih predavanja, te fotografije dostupne su na http://www.carnet.hr/ise/repozitorij.

vrh

Upitnik

Sudionici su nakon radionice dobili upitnik koji za ciljeve ima:

  • ustanoviti razinu korištenja e-learning alata u nastavi
  • utvrditi zainteresiranost nastavnika za povezivanje s drugim stručnjacima
  • utvrditi najvažnije probleme u implementaciji e-learning alata u razredu i kako ih riješiti
  • utvrditi mišljenje nastavnika o načinima na koji nove tehnologije mogu mijenjati svakodnevnu školsku praksu i ulogu nastavnika kao davatelja znanja te načinima na koje upotreba inovativnih e-learning alata i izvora može doprinijeti profesionalnom razvoju nastavnika.

Rezultati će na ovoj stranici biti objavljeni naknadno.

Zahvale

CARNetov ISE projektni tim zahvaljuje ravnateljima osnovnih škola koji su bili domaćini prve vizionarske radionice: Dragi Mavrinu (Osnovna škola Šećerana), Oliveli Franko (OŠ M. Martinolića Mali Lošinj), Emilu Božikovu (OŠ Brodarica), Sanji Sertić (OŠ Ljubo Babić Jastrebarsko), dekanu Veleučilišta Požega, dr.sc. Robertu Idlbeku, te savjetnicima iz Agencije za odgoj i obrazovanje.

Posebna zahvala ide sudionicima radionice a pogotovo nastavnicima koji su s prisutnima podijelili svoja praktična znanja i iskustva. Posebnu zahvalu upućujemo i predstavnicima znanstveno-istraživačke zajednice te zajednica koje rade na popularizaciji znanosti, koji su se predstavili u sekciji "Primjeri dobre prakse": Rosani Besednik (British Council), Dunji Potočnik (Institut za društvena istraživanja), Dejanu Vinkoviću (Institut sinergije znanosti i društva), Davoru Fulanoviću (Tehnički muzej), Petru Čučeku (Znanstveno edukacijski centar Višnjan), Bojanu Markičeviću (Znanstveno edukativni-zabavni centar) te Nikoli Mujdžiću (Međunarodni institut za znanost i obrazovanje).

vrh

Druga vizionarska radionica

U organizaciji CARNeta, 17. prosinca održala se druga vizionarska radionica Inspiring Science Education projekta. Ciljevi druge vizionarske radionice bili su upoznati prisutne s projektom i njegovim prednostima, upoznati se s trenutnim stanjem na području primjene tehnologije u poučavanju prirodoslovnih predmeta, kurikularnim pristupom tom poučavanju te sa strategijom za razvoj obrazovanja, naglašavajući one dijelove strategije koji su vezani uz primjenu informacijsko komunikacijskih tehnologija (IKT).

Na samom početku, sudionicima je ukratko predstavljen ISE projekt te radni paket 6 u kojem su vizionarske radionice jedan dio aktivnosti. Uslijedilo je predstavljanje problemskog učenja kroz istraživanje i razvoj kao i primjeri dobre prakse. Potom se govorilo o kurikularnom pristupu poučavanju uz korištenje IKT te o strategiji za razvoj obrazovanja naglašavajući one dijelove strategije koji su vezani uz primjenu IKT. Zaključuje se, također, kako je ISE u skladu s ovom strategijom.

Također su prikazani i rezultati vrlo zanimljivog istraživanja o utjecaju sociodemografskih obilježja na sudjelovanje u ljetnim školama znanosti koji pokazuju da je obrazovanje roditelja polaznika ljetnih škola fakultetsko dok na smotru radova najviše dolaze roditelji sa završenom četverogodišnjom srednjom školom.

Svakako je bio zanimljiv i dio radionice u kojem se iznosila analiza upitnika koji je ispunila zajednica ISE nastavnika. Tu su donosioci odluka mogli vidjeti u kojem omjeru nastavnici imaju mogućnosti i koliko koriste tehnologiju u svojoj nastavi, koliko se stručno usavršavaju te na koje sve prednosti i poteškoće nailaze.

Rezultati upitnika dostupni su ovdje.

Kao odgovor na rezultate upitnika, organiziran je i rad sudionika podijeljenih u tri skupine - ravnatelji, AZOO i predstavnici županija. Teme o kojima su razgovarali su:

  1. potrebe skupine učitelja/nastavnika vezane uz ostvarivanje cilja projekta ISE, tj. popularizacije znanosti i prirodoslovnih predmeta u školama uz primjenu IKT
  2. prijedlozi mogućih rješenja za ostvarivanje navedenih potreba
  3. mogućnosti doprinosa  pojedine skupine u ostvarivanju aktivnosti projekta ISE.

Nakon dogovora unutar skupine, predstavnici su iznijeli zaključke.

Ravnatelji su kao potrebe naveli motivaciju nastavnika i vrednovanje njihovog rada. Njihovi prijedlozi su standardizirani e-Udžbenici, metodičke obrade upotrebe digitalnih nastavnih materijala i IKT u nastavi, a smatraju da doprinijeti mogu AZOO, MZOS i osnivači škola praćenjem te poticanjem rada škole, licenciranjem nastavnika kroz korištenje digitalnih nastavnih materijala i IKT.

Predstavnici AZOO su kao potrebe naveli: povezivanje s fakultetima i znanstvenicima, obučavanje učitelja za izradu e-materijala i korištenje web 2.0 alata. Smatraju da su moguća rješenja stvaranje digitalnih knjižnica - obrazovni sadržaji na hrvatskom jeziku, opremljenost učionica, investicija u izradu digitalnih sadržaja. Kao njihov doprinos  spomenuli su organiziranje radionica za učitelje, na kojima bi se prezentirali novi web 2.0 alati kao i primjeri dobre prakse. Osim toga, doprinos bi bio i to da spomenute teme budu aktualne i na svim stručnim skupovima. Doprinijeti bi se moglo i  prepoznavanjem i poticanjem inovativnih učitelja te vrednovanjem drugih edukacija.

Predstavnici županija su naveli potrebe: izrada "digitalne kartice" koja bi sadržavala sve informacije, aktualne događaje i stručna usavršavanja za učitelje. Prijedlog je financijska pomoć osnivača u skladu s mogućnostima. Kao svoj doprinos navode potporu i senzibilitet za razne projekte.  

 

 


CARNetov ISE projektni tim zahvaljuje svim sudionicima na nesebičnom doprinosu ovoj radionici.

Više fotografija s druge radionice pogledajte u foto galeriji dostupnoj u nastavku.


Inspiring Science Education (ISE) projekt sufinancira Europska Unija iz Programa podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u sklopu Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP ICT PSP).

Sadržaj ovih web stranica stajalište je autora. Europska Unija ne odgovara za sadržaj i upotrebu istog.



Foto galerija
Album: ISE - 2. vizionarska radionica


Prva Prethodna 1 2 [3]

Prezentacija >
Image00061
Image00061 Preuzmi sliku
Image00064
Image00064 Preuzmi sliku
Image00065
Image00065 Preuzmi sliku



Prva Prethodna 1 2 [3]


 
podrska@raspored-sati.hr jpetric@raspored-sati.hr petra.bradara@raspored-sati.hr webmaster@raspored-sati.hr pbenko@raspored-sati.hr gmarks@raspored-sati.hr admin@donja-dubrava.hr filip.lesic@donja-dubrava.hr jkovicic@donja-dubrava.hr racunovodstvo@donja-dubrava.hr benkovic@donja-dubrava.hr anamarija.peric@donja-dubrava.hr markovic@donja-dubrava.hr hrvoje@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr info@shire.zemris.fer.hr admin@shire.zemris.fer.hr info@laold.internetsegura.pt admin@laold.internetsegura.pt http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr http://shire.zemris.fer.hr http://laold.internetsegura.pt
preskoči na navigaciju