2012-03-13 15:51:28

Izum ploče i krede

Ploča i kreda postali su simbolima tradicionalne, na nastavnika usmjerene učionice, nespremnosti na promjene i tehnološke inferiornosti škola. Postoji priča o usporedbi nastavnika i kirurga koji su živjeli prije dvjesto godina. Kada bi se zatekli u današnjem vremenu, kirurg uopće ne bi prepoznao operacijsku salu, dok bi nastavnik samo uzeo kredu i nastavio pisati po ploči.

Iako je jednostavnost ploče i krede potpuno zastarjela u vremenu sveprisutne informacijske tehnologije, ploča i kreda bili su središnji nastavni alati tijekom dvjestotinjak godina i teško je zamisliti učionicu na čijem prednjem zidu ne visi zelena ploča, ili pak bijela ploča kao njezina naprednija verzija.

Izum ploče

Početkom devetnaestog stoljeća, učenici su koristili pločice od škriljevca s drvenim okvirom, po kojima su pisali drugim komadom škriljevca, jer si škole nisu mogle priuštiti papir. Nastavnici su naglas izgovarali lekcije i hodali po učionici te zapisivali podatke na učeničke pločice od škriljevca. (Tko je izumio ploču po kojoj se piše kredom?, bez datuma)

Izum ploče najčešće se pripisuje Jamesu Pillansu, ravnatelju srednje škole Old High School u Edinburghu u Škotskoj. James Pillans je želio svoje lekcije iz zemljopisa učiniti vidljivim svim učenicima istovremeno, pa je stoga uzeo učeničke pločice od škriljevca, spojio ih i postavio na zid te tako stvorio primitivnu ploču.

Ovu ideju je u Sjedinjene Države prenio g. George Baron koji je predavao matematiku na vojnoj akademiji West Point. Do 1850. korištenje ploče proširilo se cijelom Amerikom (Zašto je ploča zelena?, bez datuma)

Prve školske ploče bile su od škriljevca, po njima se pisalo drugim komadom škriljevca, a brisale su se krpom. Postupno su komadići škriljevca zamijenjeni mekšom vapnenačkom kredom koja je olakšala pisanje, ali i brisanje.

Krpe za brisanje zamijenjene su spužvama koje su bolje upijale prašinu krede. (Tko je izumio ploču po kojoj se piše kredom?, bez datuma)

Društveno-gospodarski kontekst

Iako se može pripisati dosjetljivosti jednog čovjeka, izum ploče je rezultat i čimbenik posebnog društveno-gospodarskog i kulturnog konteksta.

Jedna zajednička osobina Amerike i Europe u vrijeme izuma i općeg prihvaćanja ploče bila je brz  rast ukupnog stanovništva. Clack i Neely (2005.) navode da se od 1690. američko stanovništvo udvostručavalo svakih dvadeset pet godina, sve dok 1775. nije naraslo na više od 2,5 milijuna. Prema Gillardu (2011.), stanovništvo Velike Britanije naraslo je sa sedam milijuna 1751. na četrnaest milijuna 1821. te konačno na dvadeset i šest milijuna 1871. Taj brzi porast broja stanovnika bio je popraćen porastom udjela urbanog stanovništva i djece (Gillard, 2011.).

Europa i Amerika u tom su razdoblju doživjele mnoge dramatične promjene, uključujući industrijske i društvene revolucije (npr. Francuska revolucija 1789.), nastajanje novih država (npr. Sjedinjene Američke Države 1776.), demokratizaciju, brz tehnološki napredak, sekularizaciju građanskih politika, itd.

Gillard (2011.) tvrdi da su te goleme društvene, političke i gospodarske promjene razotkrile neadekvatnu ponudu obrazovanja u Engleskoj. Brojna izvješća ukazala su na nedostatke i na potrebu za boljim i brojnijim školama. Primjerice, jedno izvješće iz 1816., koje je obuhvaćalo 12.000 župa, pokazalo je da 3.500 župa nije imalo školu, 3.000 je imalo subvencionirane škole, a 5.500 nesubvencionirane škole, i jedne i druge različite kakvoće.

Da bi se otklonio taj problem, u Engleskoj su osnivane razne vrste škola koje su pružale neki oblik temeljnog obrazovanja širokim masama (Gillard, 2011.). Gillard navodi da je postotak školovanog stanovništva narastao s oko 58% 1816. na oko 83% 1835. godine, iako je prosječno školovanje trajalo samo godinu dana.

Martin (1994.) tvrdi da su civilne vlasti u 19. stoljeću smatrale škole sredstvom bolje integracije građana u društvo. Primjerice, Gaffield (bez datuma) tvrdi da su u godinama nakon pobjede 1759. - 1760. britanske vlasti, zabrinute zbog snažne francuske prisutnosti u Kanadi, pokušale osnovati škole izvan kontrole vjerskih vlasti.

Utjecaj korištenja ploče u učionici Remedijacija

Izum i uvođenje ploče predstavljali su remedijaciju, kako ju je definirao Bolter (2011.) – novija tehnologija zamijenila je stariju, ali je zadržala neka obilježja starije tehnologije, uz istovremeno preoblikovanje i usavršavanje drugih obilježja. Ploča nalikuje nekadašnjim pločicama od škriljevca po svojem pravokutnom obliku, materijalu (škriljevac) i funkcionalnosti (pisanje i brisanje). Glavne fizičke razlike u usporedbi s pločicama od škriljevca su veličina i položaj novih ploča – bile su mnogo veće od pločica od škriljevca i bile su obješene na zid, dok su pločice od škriljevca učenici držali u svojim rukama. Veći format omogućio je pisanje veće količine teksta, kao i vidljivost svim učenicima u učionici. Kreda koja je zamijenila komadić škriljevca korišten za pisanje omogućila je lakše i brže pisanje i brisanje.

Prelazak s usmenog na pisano

Uvođenje ploča označilo je prelazak s isključivo usmenih predavanja na predavanja obogaćena snažnim vizualnim elementima – riječima, crtežima i drugim vizualnim elementima. Prelazak s dominacije slušanja na dominaciju čitanja, koji je započeo izumom tiska (Ong, 1999.) kao dominantne tehnologije, dogodio se u školama uvođenjem ploča, kao sekundarnom tehnologijom koja je ispunjavala potrebe koje nisu mogle biti lako zadovoljene dominantnom tehnologijom (Bolter, 2011.), ali tek više od tristo godina kasnije.

Međutim, pisanje po ploči ima obilježja i usmene i pisane komunikacije. Prolazna priroda riječi napisanih na ploči, koje se lako mogu izbrisati, čini ih sličnima usmenom izražavanju. Prije pojave bilježnica i udžbenika u školama, učenje napamet i ponavljanje bili su prevladavajuće nastavne metode, kako navodi DeWaard (2011.).

Verbalno učenje napamet i ponavljanje bili su temelj verbalnog učenja i u usmenim kulturama, iako Ong (1999.) tvrdi da su se ti procesi veoma razlikovali u usmenim i u pismenim kulturama. Nadalje, tekst napisan na ploči pratio je predavanje ili demonstraciju usmjerene ciljanoj publici, slično nastupu usmenih pjesnika. S druge strane, tekst pisan na ploči ima obilježja pismenosti – apstraktan je i izoliran iz prirodnog konteksta (Ong, 1999.).

Daljnji utjecaj na poučavanje i učenje

Jednostavni čin stavljanja ploče na zid doveo je do značajne promjene u poučavanju i obrazovanju općenito. Zahvaljujući pločama, nastavnici nisu morali trošiti vrijeme pristupajući svakom pojedinom učeniku da bi zapisali zadatke i lekcije na njihove pločice od škriljevca. Umjesto toga, nastavnici su mogli stajati ispred cijelog razreda i predavati, štedeći tako dragocjeno vrijeme (Tko je izumio ploču po kojoj se piše kredom?, bez datuma). Predavanje cijelom razredu uz pomoć ploče učinilo je nastavu djelotvornijom i više standardiziranom. Zahvaljujući svojim potencijalnim mogućnostima – mogućnosti jednostavnog i brzog pisanja ili crtanja po njezinoj golemoj površini, koja je vidljiva relativno velikoj publici – ploča je omogućila učinkovitu nastavu neophodnu za univerzalno obrazovanje na državnoj ili lokalnoj razini.

Redefiniranje kulturnih vrijednosti

Bolter (2011.) navodi da je remedijacija uvijek pokušaj redefiniranja ključnih kulturnih vrijednosti. Protivno raznim decentraliziranim načinima obrazovanja prije uvođenja ploče, u Americi i Europi 19. stoljeća bilo je važno obrazovati goleme mase učenika na učinkovit i standardiziran način, a ploča je za to bila idealan alat. U Americi, zahvaljujući razvijenom sustavu željeznica, ploče su se dostavljale u najzabačenija mjesta, a samo jedan pogled na izgled učionice, s pločom na frontalnom položaju, bio je dovoljan da se prepozna centralizirani napor vlade usmjeren na pružanje univerzalnog obrazovanja.

Druga kulturna vrijednost redefinirana uvođenjem ploče je grupna u odnosu na individualnu nastavu. Dok je obrazovanje kod kuće, koje je bilo veoma rašireno prije uvođenja javnih škola, moglo pružiti više individualiziran pristup, javne škole, koje su nudile frontalnu nastavu potpomognutu pločom, pružale su unificiranu grupnu nastavu.

Kao što je opisao Bumstead (1841.), uvođenje ploča u škole nije prošlo bez otpora. U to vrijeme, u mnogim školama nije bilo ploča, a mnogi nastavnici nisu ih adekvatno koristili. Otpor protiv ploče kao nove tehnologije bio je djelomice i otpor protiv promjena kulturnih vrijednosti do kojih je došlo njezinim uvođenjem.

Daljnji napredak tehnologije ploče

S ciljem svladavanja ograničenja ploče, kao što su nedostatak prostora, potreba za stalnim čišćenjem i opasnost od udisanja prašine krede, razvijene su nove i unaprijeđene ploče, primjerice dvokrilne ili četverokrilne ploče, okretne ploče, bijele ploče i interaktivne bijele ploče; no one nisu u potpunosti zamijenile staru ploču.

Ploča u digitalnom dobu

Brown i Race (2002.) navode da se čak i danas u većini predavaonica još uvijek nalaze obična ili bijela ploča, dok je u nekim predmetima obična ploča i dalje omiljeni alat, primjerice u matematici, znanosti i inženjerstvu, jer omogućuje učenicima da promatraju kako nastavnik ispisuje derivacije i dokaze.

Zagovaratelji ploča, poput Resslera (2004.), naglašavaju njezinu jednostavnost i pouzdanost. Ressler, Welch i Meyer (2004.) tvrde da je ploča moćan alat za interaktivnu razrednu nastavu, a ne prepreka interaktivnosti, suprotstavljajući se tako kritičarima koji se nerijetko služe uvredljivim izrazima opisujući nastavu potpomognutu pločom (npr. "chalk and talk", doslovno "kreda i razgovor").

Iako su mnoge škole prešle na bijele i interaktivne bijele ploče, često nazivane "pločama 21. stoljeća", staromodna ploča će i dalje imati svoje mjesto u učionici jer je jeftina, jednostavna za korištenje i pouzdana, barem dok su škole još uvijek ovakve kakvima ih poznajemo.

 

Tekst napisala: Gordana Jugo

Ovaj tekst nastao je za potrebe kolegija "Tehnologije teksta: promjenjivi prostori čitanja i pisanja" ("Text Technologies: The Changing Spaces of Reading and Writing") na Sveučilištu Britanska Kolumbija (University of British Columbia, UBC). Originalni tekst na engleskom jeziku nalazi se na adresi http://blogs.ubc.ca/etec540sept11/2011/10/30/invention-of-blackboard-and-chalk/.

 

Popis literature:

Bolter, J. D. (2011). Writing space: Computers, hypertext, and the remediation of print [2nd edition]. New York and London: Routledge. Brown, S. & Race, P. (2002). Lecturing: A practical guide. Taylor & Francis. Pristup 27. listopada 2011., from http://lib.myilibrary.com.ezproxy.library.ubc.ca?ID=7415 Bumstead, J. F. (1841). The black board in the primary school. Boston: Perkins & Marvin. Pristup s http://www.archive.org/details/blackboardinprim00bums Clack, G. & Neely, M. S. (2005). Outline of U.S. history. Pristup s http://www.america.gov/publications/books/history-outline.html DeWaard, H. (2011). Rote to note – From slate to personal notebook. Pristup s http://blogs.ubc.ca/textology/rote-to-note-from-slate-to-personal-notebook/ Gaffield, C. (n.d.). Education, history of. In The Canadian Encyclopedia. Pristup s http://www.thecanadianencyclopedia.com/ Gillard, D. (2011). Education in England: a brief history. Pristup s www.educationengland.org.uk/history Martin, H. J. (1994). History and power of writing. Chicago and London: The University of Chicago Press. Ong, W. J. (1999). Orality and literacy. London and New York: Routledge. Ressler, S. J. (2004). Whither the chalkboard? Case for a low-tech tool in a high-tech world. Journal of Professional Issues in Engineering Education and Practice 130 (2). Pristup s http://ascelibrary.org/epo/resource/1/jpepe3/v130/i2/p71_s1?isAuthorized=no Ressler, S. J., Welch, R. W. & Meyer, K. F. (2004). Organizing and delivering classroom instruction. Journal of Professional Issues in Engineering Education and Practice 130 (3). Pristup s http://ascelibrary.org/epo/resource/1/jpepe3/v130/i3/p153_s1?isAuthorized=no Who is the inventor of the chalkboard? (n.d.). In Your Dictionary. Pristup s http://answers.yourdictionary.com/technology/inventions/who-is-the-inventor-of-the-chalkboard.html Why is the blackboard green? (n.d.). In Your Dictionary. Pristup s http://answers.yourdictionary.com/technology/inventions/why-is-the-blackboard-green.html

Fotografije:

Dudley, A. (2010). Slate board [Photograph], pristup 30. listopada 2011., s http://www.flickr.com/photos/sparetomato/4959642305/ Chisholm, P. (2005). Steam trains 118 [Photograph], pristup 30. listopada 2011., s http://www.flickr.com/photos/chisholm/6554030/ Tungsten. (2005). Math lecture at TKK [Photograph], pristup 30. listopada 2011., s http://en.wikipedia.org/wiki/File:Math_lecture_at_TKK.JPG

Javni web CARNeta