2008-11-04 00:00:00

Osnivač Wikipedije posjetio Hrvatsku

Početkom mjeseca Zagreb je imao čast ugostiti jednu od živućih Internet legendi, Jimmija Walesa, osnivača najpoznatije Internet enciklopedije – Wikipedije. Wales je bio pozvan kao jedan od govornika na konferenciji kojom je T-HT obilježio godinu dana od inicijalne javne ponude dionica, a govorio je o počecima Wikipedije i trendovima njenog budućeg razvoja.

Rijetki su izumi, dostignuća i pothvati oni koji su tako duboko promijenili svijet oko nas, u svega nekoliko godina, na način da je isti bez njih teško ili nemoguće zamisliti.

U svijetu Interneta, barem kad je o web portalima i sadržaju riječ, najprije nam na um dolaze dva diva informacijskog doba, Google i Wikipedija. O najpopularnijoj tražilici, vizionarima i novim proizvodima tvrtke koja iza nje stoji govori se i piše svakodnevno, pa Google ovog puta nećemo posebno spominjati.

Tema ovog kratkog osvrta jest dolazak osnivača onog drugog fenomena – Wikipedije - besplatne, kolaborativne Internet enciklopedije u Zagreb. Jimmy Wales je svjetski prepoznata ikona Interneta, dobitnik mnogih priznanja i nagrada, a čest je i gost-komentator na stranicama brojnih svjetskih poslovnih i političkih medija poput Forbesa ili Timea.

Posjet Jimmyja Walesa Zagrebu potaknuo nas je na kratak osvrt na povijest, ali i budućnost tog vjerojatno najznačajnijeg kolaborativnog pothvata na području prikupljanja i širenja sveukupnog ljudskog znanja u povijesti.

Kroz prošlost i budućnost Wikipedije proveo nas je sam Jimmy Wales, kao vjerojatno najzaslužniji pojedinac za njen nastanak, ležernim, ali ipak nadahnutim predavanjem u okviru konferencije kojom je T-HT obilježio godinu dana od svoje inicijalne javne ponude dionica.

O počecima i greškama

Tako smo od raspoloženog i Walesa mogli čuti zanimljivu priču o postanku Wikipedije, odnosno o vremenu prije 2001. kada je Wikipedija počela s radom. Wales je, vrativši se u 1999., odnosno u vrijeme prije prvog pucanja onog što američki burzovni i poslovni analitičari nazivaju Dot-com balonom od sapunice, ispričao kako je surfajući Internetom nabasao na on-line enciklopediju koja ga je motivirala da započne s radom na projektu koji će jednog dana postati Wikipedija.

Walesov prvi pokušaj zvao se Newpedia, i Wales ga je osnovao s istim ciljem, a to je da jednog dana pruži svakom zainteresiranom besplatan uvid u cjelokupno ljudsko znanje, dostupno svakome i u svakom trenutku.

Premda je Newpedia dijelila viziju s Wikipedijom, bila je zasnovana na sasvim drugačijem modelu. Wales je zaposlio nekoliko stručnjaka s doktoratima različitih područja koji su pripremili sedmerostupanjski postupak obrade i zaprimanja članaka. Svi članci su morali proći obveznu višestruku provjeru, vrlo strukturiranu analizu organiziranu od strane akademskih odbora sastavljenih od priznatih stručnjaka za određena područja. Newpedia je bila primjer hijerarhijske organizacije, od autora se tražilo da, među ostalim, nadležne odbore uvjere zašto su baš oni pozvani da pišu o određenoj temi.

Brzina je (ipak) vrlina

Nakon dvije godine mukotrpnog rada, postalo je jasno da je Newpedia promašaj. Ova prethodnica Wikipedije imala vrlo mali broj članaka spremnih za objavu, pa je Wales odlučio sam pokušati napisati članak i vidjeti gdje i kako zapinje postupak nastanka sadržaja.

Prisjetivši se tog pokušaja, Wales je kazao da mu je brzo postalo je jasno da je model objave članaka gdje akademski odbori šalju svaki članak prestižnim znanstvenicima i stručnjacima za određeno područje možda dobar za tradicionalnu znanost, ali nikako nije podesan za ono što je Wales imao na umu za Wikipediju. Tradicionalan model nije bio podesan za iskorištavanje potencijala mrežne suradnje – provjere od strane renomiranih stručnjaka trajale su jako dugo, bilo je mnogo sukobljenih mišljenja koja su zaustavljala objavu članaka i čitav se posao doimao sizifovskim.

Wales je tražeći rješenje došao do zaključka da je potrebno svima zainteresiranima omogućiti brzu i laganu izmjenu sadržaja – što je i danas srž wiki koncepta. Ovakav zaokret u filozofiji  bio je prilično radikalan, no isplatio se.

Široka popularnost wiki koncepta, jednostavnost upotrebe i brzina dovele su do nastajanja kritične mase korisnika koji su zatim, brže nego bilo koji ograničeni (vremenom i energijom) odbor akademika prionuli kontroli, dopunjavanju i dodavanju sadržaja.

Rezultat, naravno, nikako nije savršen, ali je u stalnom postupku preispitivanja, popravljanja, unapređivanja – nešto što do sada nije bilo moguće u svijetu popisivanja ljudskih znanja.

Wales se osvrnuo i na incijative, poput one iza koje stoji njemačka grana Wikipedije, za implementiranjem postupaka koji bi otežali digitalni vandalizam i olakšali provjeru sadržaja.

Govoreći o utjecaju komunikacijskih tehnologija na moderno društvo, ograničavajući se na područje obrazovanja i raspolaganja znanjem, Wales je istaknuo poznatu misao o globalizaciji kao „izravnavanju terena“, odnosno izjednačavanju uvjeta za sudjelovanje u globalnom znanstvenom, poslovnom, obrazovnom i svakom drugom natjecanju. Informacija svima, za sve, u svakom trenutku, slobodan protok ideja i iskustava – protiv tog aspekta globalizacije vjerojatno nitko nema jakih argumenata. Wales se u svom izlaganju nije libio kritizirati druge, negativne aspekte liberalizacije i globalizacije, dajući jednu političku notu osvrtom na aktualne američke prilike.

Budućnost je višejezična

Upitan za budućnost Wikipedije, odnosno njenu održivost obzirom da je zasnovana na neprofitnom principu, Wales je osnažio svoje stajalište da je to najbolji princip za takav pothvat osvrtom na funkcioniranje Wikimedia zaklade, kao i da pravu snagu web enciklopedije potvrđuju paralelni projekti na drugim jezicima. Istaknuo je zapanjenost ne samo rastom broja članaka na drugim velikim svjetskim jezicima već i člancima na stotinama jezika koji na taj način ostaju sačuvani u digitalnom prostoru, što Wikipediji osim kao repozitoriju znanja priskrbljuje i jedinstveni epitet globalnog digitalnog repozitorija kulture.

Dolazak Jimmija Walesa, makar i u korporativnom okružju u kojem se dogodio, veliki je poticaj hrvatskom doprinosu Wikipediji, a ostaje nada da ćemo ga uskoro vidjeti opet u ovim krajevima, ali u nekom manje korporativnom, a više znanstvenom ili edukacijskom okružju.


Javni web CARNeta