Tematski broj - Društveni softver
Hrvatska akademska i istraživačka mreža
Naslovnica
Što je društveni softver?
Wiki
Blog
Društveni bookmarking
Društveno umrežavanje
Ostali alati
Internet forumi
Chat i instant poruke
Pojmovnik
Arhiva
Pojmovnik

Web 2.0

Web 2.0, fraza koja je 2004. godine skovana u O'Reilly Media, odnosi se na ono što se smatra drugom generacijom web zajednica i hostanih usluga koje omogućavaju suradnju i razmjenu sadržaja među korisnicima web usluga. Termin je od tada prešao u široku uporabu.

Iako naziv Web 2.0 sugerira da se radi o novoj verziji weba, on se ne odnosi na unaprjeđenje tehničkih specifikacija World Wide Weba, već na promjene u načinu na koji razvojni inženjeri koriste web platformu.

Neki stručnjaci na području tehnologije, osobito Tim Berners-Lee, dovode u pitanje stvarno značenje tog termina, jer su mnoge tehnološke komponente "Weba 2.0" postojale i prije početaka World Wide Weba.

Više o Web 2.0 saznajte ovdje.

No dok razne strane i dalje debatiraju oko definicije Web 2.0 aplikacija, ono što bez dvojbi karakterizira Web 2.0 stranice je sljedeće:

  • web kao platforma — korisnici aplikacije mogu koristiti u potpunosti kroz web preglednik,
  • korisnici su ti kojima podaci na nekoj stranici pripadaju i koji nad njima imaju kontrolu,
  • arhitektura weba potiče korisnike da i oni, tijekom korištenja, doprinesu nekom web sadržaju ili aplikaciji, za razliku od jake hijerarhije i kontrole pristupa tipične za aplikacije u kojima sustavi kategoriziraju korisnike na različite razine pristupa i funkcionalnosti,
  • neki aspekti društvenog umrežavanja,
  • unaprijeđena grafička sučelja u odnosu na tzv. Web 1.0.
Bart Decrem, osnivač Flocka, Web 2.0 naziva "webom suradnje i sudjelovanja", dok je prema njemu Web 1.0 služio samo kao jednosmjerni izvor informacija.

Virtualna ili online zajednica je grupa ljudi čija se komunikacija prvenstveno ili inicijalno odvija putem Interneta. Osim online komunikacije, online zajednice su postale i dodatni način komunikacije ljudi koji se poznaju u stvarnom životu. Takve zajednice za regulaciju aktivnosti svojih članova i sudionika koriste društveni softver. A znatne su socio-tehnološke promjene rezultat i društvenog umrežavanja (eng. social networking) na Internetu.

Folksonomija i tagging

Tag ili oznaka pojam je duge povijesti kada je riječ o računalnoj tehnologiji, a odnosi se na tekst koji opisuje značenje ili strukturu neke podatkovne jedinice u HTML-u, XML-u ili nekom drugom jeziku.

Čemu onda sada tolika strka oko tagova? Ova varljivo jednostavna tehnika temelj je moći i popularnosti nekog alata, osobito novih web alata i usluga koji se svakodnevno razvijaju i na kojima sadržaje unose, mijenjaju i opisuju korisnici. Danas su tagovi temelj pojma folksonomije koji se često spominje vezano uz Internet, a osobito društveni softver.
 
Tag cloud (hrv. oblak ili skupina tagova) se često koristi kao vizualni prikaz tagova koje neka web stranica ili usluga koriste. Pri tome se tagovi koji se češće koriste prikazani većim fontom ili na neki drugi način naglašeni, a redoslijed kojim su poredani je abecedni. Tako je moguće pronaći neku oznaku po abecedi ali i po popularnosti teme koju označava. Odabir jedne oznake iz „oblaka“ oznaka korisnika će odvesti na sadržaje koji su označeni tim tagom.
 
Folksonomiju najbolje definira njen naziv, koji je složenica dva engleska pojma taxonomy (hrv. taksonomija) i folks (hrv. ljudi, narod). Taksonomija je sustav kategorizacije koji je definirala skupina stručnjaka, dok se kod folksonomije radi o kategorizaciji koju spontano stvaraju milijuni „običnih” korisnika kroz proces nazvan tagging ili opisivanje. Kad korisnici stranica koje se temelje na folksonomiji postavljaju poveznicu na neki izvor na webu ili na web pohranjuju neku datoteku, opisuju ih ili tagiraju nedvosmislenim opisima kako bi ih drugi korisnici jednostavnije pronašli. Na primjer, video materijale ili fotografiju koji prikazuju izlet u prirodu opisat će pojmovima "priroda", "šuma" i "izlet" te će se ti sadržaji prikazati u tražilici prilikom pretrage koju će ostali korisnici raditi na tu temu. Znanstvenike koji se bave proučavanjem online interakcija oduševljava to što taj jednostavni, nekoordinirani sustav, unatoč nevjerojatnoj količini alternativnih riječi koje mogu biti tagovi (što je naročito izraženo u engleskom jeziku), funkcionira izuzetno dobro.
 
Prednosti folksonomije:
  • znatno smanjuje troškove kategorizacije sadržaja jer nije potrebno učiti kompliciranu i hijerarhijski organiziranu nomenklaturu - tagovi se kreiraju i koriste jednostavno i u hodu,
  • po definiciji je otvorena, nema definirani kraj te može brzo reagirati na promjene i inovacije tipične za današnje Internet okruženje,
  • informacije prikazuje na nekoliko razina, uključujući i informacije o autorima sadržaja te potiče korisnika na angažman.

Izvori: