Tematski broj - Društveni softver
Hrvatska akademska i istraživačka mreža
Naslovnica
Što je društveni softver?
Wiki
Blog
Društveni bookmarking
Društveno umrežavanje
Ostali alati
Internet forumi
Chat i instant poruke
Pojmovnik
Arhiva
Što je društveni softver?

Termin društveni softver koji se danas u svojoj širokoj definiciji koristi za bilo koji web softver koji podržava ili potiče grupnu interakciju, postao je popularan tek u posljednjih nekoliko godina. No prema Christopheru Allenu (2004), temeljne ideje društvenog softvera imaju znatno dužu povijest. U svom članku „Tragom evolucije društvenog softvera“ bavi se prethodnicima društvenog softvera poput Računalno podržane kolaboracije i suradnje (Computer Supported Cooperative or Collaborative Work - CSCW) u 90-ima, groupwarea u 70-ima i 80-ima, Englebartove “augmentacije” u 60-ima i “Memexa” Vannevara Busha u 40-ima. To ipak ne znači da je društveni softver samo stara stvar u novoj ambalaži. Dapače, trebali bismo izbjeći da ovom novom, decentraliziranom i anti-autoritarnom svijetu nadijevamo neprikladne i zastarjele metafore.

I mnogi stariji mediji poput mailing lista ili Useneta (diskusijskih grupa) mogu se opisati kao „društveni“, no većina ljudi naziv društveni softver koristi samo za novije vrste softvera poput wikija i blogova. Drugi pak smatraju da naziv društveni softver ne treba koristiti za jednu vrstu softvera, već za komunikaciju pomoću računala čiji je rezultat stvaranje zajednice kroz kombinaciju komunikacije jedan-na-jedan (npr. elektronička pošta i instant messengeri), jedan-na-više (npr. web stranice i blogovi) i više-na-više (npr. wikiji). Takvi oblici komunikacije potiču dinamiku društvenih odnosa u online okruženju, a upravo ta snažna dinamika razlikuje društveni softver od ostalih grupnih alata za suradnju.

Ono što je zajedničko većini definicija društvenog softvera je činjenica da neke vrste softvera potiču razvoj zajednica ravnopravnih članova, u kojima je članstvo na dobrovoljnoj bazi, ugled se stječe zadobivanjem povjerenja drugih, a misiju i upravljanje zajednicom određuju sami članovi. Takve zajednice nastaju spontano, okupljanjem pojedinaca obrnutom hijerarhijom (bottom-up) i često se uspoređuju s manje živahnim zajednicama na Internetu koje su nastale hijerarhijski, od vrha prema dnu (top-down), i u kojima su uloge korisnika određene vanjskim autoritetom i ograničene rigidnim softverskim mehanizmima (poput prava pristupa i sl.). Stowe Boyd piše: "Društveni softver se temelji na podržavanju želje pojedinca da se uklopi, želje da se uključi u grupu i ostvari osobne ciljeve. Suprotstavimo to grupnom pristupu stvarima u kojemu su ljudi smješteni u organizacijski i funkcijski definirane grupe."

 

Iako je zbog brzine kojom se pojavljuju novi oblici teško definirati što je točno društveni softver, alati koji se obično ubrajaju u tu kategoriju imaju određene karakteristike:

  • besplatni su ili jeftini,
  • najčešće se oslanjaju na web kao platformu,
  • relativno su jednostavni za upotrebu, 
  • rade na individualnoj razini, ali omogućavaju i nove i često izuzetno bogate oblike interakcije (npr. SmallPiecesLooselyJoined).

Jednostavnost upotrebe ujedno ukazuje i na trend masovne amaterizacije, pri čemu svatko može obavljati zadatke koji su nekada bili rezervirani samo za profesionalce, poput objave sadržaja na Internetu, web dizajna i slično. Više o toj temi možete saznati u članku „(Weblogs and) The Mass Amateurisation of (Nearly) Everything...“

Nekoliko je pojmova usko vezano uz društveni softver, a jedan je od njih i, u posljednje vrijeme često spominjani, Web 2.0.

Globalnu popularnost stekli su blogovi i wikiji, no termin društveni softver odnosi se i na mnoge druge alate koji se gotovo svakodnevno pojavljuju na mreži, autori ih obično prepuštaju zajednici besplatno, a zajednica ih koristi, popularizira i dalje razvija. Ponekad se dogodi da izuzetno popularne alate kupi komercijalna korporacija, kao sto se to dogodilo s Writelyem, alatom za dijeljenje dokumenata, ili YouTubeom, alatom za razmjenu video datoteka, koje je kupio Google. No bez obzira na njihovo vlasništvo, ono što društveni softver čini fenomenom suvremenog Interneta jest formiranje zajednice oko korištenja alata i razmjena resursa. Tako alati društvenog softvera i svojim dizajnom odražavaju karakteristike društvenih mreža, a svi sustavi društvenog softvera stvaraju poveznice među korisnicima kroz koje može nastati online zajednica.

U sklopu tematskog weba bavit ćemo se:

  • wikijem,
  • blogom,
  • društvenim bookmarkingom (eng. social bookmarking),
  • društvenim umrežavanjem  (eng. social networking),
  • forumima,
  • instant messengerima i chatom.

Izvori: