Tematski broj - Računalna sigurnost
Hrvatska akademska i istraživačka mreža
Naslovnica
Sigurnosni problemi
Nametnici
Socijalni inženjering
Ostali problemi
Sigurnosni alati
Nadležne službe
Korisni linkovi
Pojmovnik
Pitanja i odgovori
Tema mjeseca
Arhiva
Ostali problemi

U ovu skupinu računalno sigurnosnih problema spadaju programi koji na ostale načine žele ostvariti materijalnu korist ili prikupiti određene informacije o korisniku.

U njih ubrajamo i razne tehnike krivotvorenja identiteta, izvorišta poruka elektroničke pošte i IP adresa koje ne rade direktnu štetu na računalu, ali mogu izazvati neugodnosti povredom korisnikove privatnosti.

U ovu skupinu spadaju dialeri, spyware, adware, neovlašten pristup te spoofing.

Dialeri su programi koji bez korisnikova znanja prekidaju modemsku vezu s pružateljem internetskih usluge te se potom spajaju na telefonske automate koji poziv naplaćuju po astronomskim cijenama, pribavljajući svojim vlasnicima brzu zaradu. Na žalost, nakon dobivanja velikog telefonskog računa, ne možete učiniti mnogo, osim platiti, jer je sa stajališta telekomunikacijskog operatera veza uspostavljena sasvim legitimno. Opširnije

Spyware je skupina programa čiji je cilj neovlašteno prikupiti informacije o korisnikovim aktivnostima na Internetu ili računalu. Spywareom se uglavnom služe tvrtke kako bi ispitale korisnikove navike, želje i interese te time bile u tržišnoj prednosti spram drugih tvrtki nudeći potencijalnim korisnicima adekvatne proizvode. Opširnije

Adware je nametnik koji se koristi prikupljenim podacima kako bi u što većem broju i što nametljivije prikazivao reklame vezane uz prikupljene navike korisnika. Opširnije 

Neovlašten pristup je općeniti naziv za neovlašteno ostvarivanje udaljenih veza s vašim računalom. Uzrok ovome mogu biti razni virusi, crvi te ostali nabrojani problemi čijim se korištenjem obavlja udaljeno spajanje na nezaštićeno računalo. Vrsta zaštite koja štiti od neovlaštenog pristupa je vatrozid (engl. firewall) na način da blokira promet na svim portovima (komunikacijskim kanalima preko kojih računalo komunicira s vanjskim svijetom) osim na onim na kojima je to eksplicitno dozvoljeno.

Spoofing je pojam koji označava krivotvorenje podataka relevantnih za osiguranje povjerljivosti na Internetu. Računala na Internetu su jednoznačno određena svojom IP adresom koja se jedina može koristiti za identifikaciju uređaja. Postupkom spoofinga na mjesto prave IP adrese u zaglavlju poruke umeće se lažna čime se falsificira informacija o pošiljatelju te onemogućava pravovaljana identifikacija računala. Vrlo je čest spoofing zaglavlja poruke elektroničke pošte tako da se na mjestu pošiljatelja u zaglavlju poruke može pojaviti bilo koja adresa elektroničke pošte što se vrlo često koristi prilikom širenja virusa.