Prije to\u010dno 30 godina, u Rektoratu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu slu\u017ebeno je pu\u0161tena u rad hrvatska akademska i istra\u017eiva\u010dka ra\u010dunalno komunikacijska mre\u017ea, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mre\u017eu internet \u010dime je i slu\u017ebeno zapo\u010delo doba interneta u Hrvatskoj. Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je veza prema Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du kapaciteta 9.6kbps (9600bit\/s). Veza je uspostavljena u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mre\u017ee \u2013 Hrvatske akademske i istra\u017eiva\u010dke mre\u017ee \u2013 CARNET.<\/p>\n
Projekt je pokrenulo tada\u0161nje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu 1991. godine uz neposrednu potporu prof. dr. sc. Branka Jerena, tada zamjenika ministra znanosti, tehnologije i informatike, kasnije ministra znanosti i rektora Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Na jesen 1991. godine formiran je Odbor za akademsku mre\u017eu kojeg je vodio doc. dr. sc. Predrag Pale s tada\u0161njeg Elektrotehni\u010dkog fakulteta (danas FER) Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, a u odboru su jo\u0161 bili Ivan Mari\u0107 i Velimir Vujnovi\u0107 iz Sveu\u010dili\u0161nog ra\u010dunskog centra Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Srca), Darko Bulat s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 i Ljubimko \u0160imi\u010di\u0107 s Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Cilj Odbora je bio organiziranje mre\u017ee koja \u0107e omogu\u0107iti komunikaciju svakom znanstvenom radniku ili studentu sa svim znanstvenim radnicima u Republici Hrvatskoj i cijelom svijetu.<\/p>\n
Ideja o stvaranju zajedni\u010dke nacionalne ra\u010dunalno-komunikacijske infrastrukture i uvo\u0111enja interneta u Republici Hrvatskoj po\u010dela se realizirati 1991. godine u Sveu\u010dili\u0161nom ra\u010dunskom centru Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, kojem je odbor povjerio izgradnju i administriranje mre\u017ee i podr\u0161ku korisnicima, a mre\u017ea je dobila i svoje ime: CARNET \u2013 Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istra\u017eiva\u010dka mre\u017ea).<\/p>\n
U prvim godinama, uz izgradnju ra\u010dunalno-komunikacijske mre\u017ee koja je povezala gotovo sve akademske ustanove u Republici Hrvatskoj, ostvarena su i dva va\u017ena iskoraka: uz ve\u0107 navedenu uspostavu prve internetske veze Hrvatske prema svijetu, 17. studenoga 1992. godine, nekoliko mjeseci kasnije, 27. o\u017eujka 1993. godine zapo\u010dela je registracija i rad nacionalne vr\u0161ne internetske domene .hr.<\/p>\n
Prve ustanove koje su bile uklju\u010dene u nacionalnu akademsku i istra\u017eiva\u010dku mre\u017eu i koristile me\u0111unarodnu internetsku vezu bile su Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehni\u010dki fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Institut Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno-matemati\u010dki fakultet u Zagrebu i Tehni\u010dki fakultet u Rijeci. Putem javnog ra\u010dunala u Srcu pristup internetu bio je omogu\u0107en i svim gra\u0111anima Hrvatske.<\/p>\n
\u201eIdeja o izgradnji nacionalne akademske mre\u017ee na novom internetskom protokolu te njezino povezivanje s drugim sli\u010dnim mre\u017eama u mre\u017eu svih mre\u017ea (internet) do\u0161la je iz akademskih krugova, a punu politi\u010dku podr\u0161ku dobila je s najvi\u0161ih mjesta u tada\u0161njem Ministarstvu znanosti i tehnologije. Cilj je bio povezati svakog znanstvenika u Hrvatskoj s njegovim kolegama u svijetu, a u ostvarenje tog cilja bili su uklju\u010deni\u00a0 ljudski i telekomunikacijski resursi Srca. Od inicijalnog sastanka koordinacijskog tijela za uspostavu nacionalne akademske mre\u017ee (3. listopada 1991. godine) do uspostave akademske mre\u017ee i spajanja na internet vezom od Srca do Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du (17. studenoga 1992. godine), pro\u0161lo je ne\u0161to vi\u0161e od godinu dana, a proces stavljanja Hrvatske na internetsku kartu zavr\u0161io je nekoliko mjeseci nakon toga uvr\u0161tavanjem vr\u0161ne nacionalne domene \u201ehr\u201d . Iz dana\u0161nje perspektive to\u00a0 izgleda nestvarno brzo. Internet je, naravno, od tada do\u017eivio mnoge promjene, pro\u0161irio se iz akademskog okru\u017eenja na sva podru\u010dja dru\u0161tva i gospodarstva, no ova po\u010detna ideja o povezivanju ljudi te razmjeni znanja i ideja bez granica i dalje je u njegovoj osnovi. Budu\u0107nost interneta izazovno je predvidjeti, ali siguran sam da \u0107e ta osnovna ideja zbog koje je nastao i dalje \u017eivjeti, danas vi\u0161e nego ikad, a sve kako bismo odgovorili na globalne dru\u0161tvene izazove te unaprje\u0111ivali na\u0161e \u017eivote \u0161to nam uspijeva ve\u0107 30 godina\u201c istaknuo je Ivan Mari\u0107, ravnatelj Srca.<\/p>\n\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\tZapo\u010deli smo rad kao prvi i jedini pru\u017eatelj internetskih usluga u Hrvatskoj, dok danas CARNET mre\u017ea povezuje vi\u0161e od 4130 lokacija znanstvenih, obrazovnih te drugih javnih i dr\u017eavnih ustanova \u0161irom Hrvatske, a na\u0161i korisnici na raspolaganju imaju preko 70 usluga. Internet je prisutan u gotovo svim sferama na\u0161ih \u017eivota. S jedne strane, dostupno nam je vi\u0161e informacija nego ikada, a s druge se trebamo zapitati koliko algoritmi oblikuju na\u0161 identitet i utje\u010du na stvaranje na\u0161eg do\u017eivljaja stvarnosti te kako iskoristiti sve \u0161to nam internet i digitalne tehnologije donose. Cilj svih na\u0161ih aktivnosti je digitalna preobrazba obrazovnoga sustava po mjeri \u010dovjeka \u2013 obuhvatili smo upise, pra\u0107enje polaznika tijekom cijelog procesa obrazovanja, digitalizaciju nastavnih i poslovnih procesa osnovnih i srednjih \u0161kola, visokog obrazovanja te razvoj ra\u010dunalnih mre\u017ea. Poseban naglasak u nadolaze\u0107em razdoblju stavit \u0107emo na podizanje razine digitalnih vje\u0161tina, posebice napredne digitalne pismenosti kako bi na\u0161i korisnici bolje razumjeli i na siguran na\u010din koristili digitalne tehnologije. Jako nam je va\u017eno naglasiti da u svim na\u0161im naporima interes na\u0161ih korisnika stavljamo na prvo mjesto. Digitalizacija je tu da slu\u017ei ljudima, a ne obrnuto.\t\t\t<\/p>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t