U organizaciji Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET i Ministarstva znanosti i obrazovanja, održan je Strateški forum pod nazivom “Digitalno sazrijevanje škola”. Na Forumu su uz pomoćnicu ministrice znanosti i obrazovanja, prof. Lidiju Kralj sudjelovali i Ádám Horváth iz mađarskog Centra za digitalnu pedagogiju i metodologiju i Borut Čampelj iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta u Sloveniji.
Cilj foruma bio je otvoriti raspravu o strateškim područjima i prioritetima za integraciju tehnologije u školski sustav u Republici Hrvatskoj, identificiranih kroz proces izrade prijedloga Strategije digitalnog sazrijevanja škola i školskog sustava. Forum je otvorila pomoćnica ministrice Lidija Kralj koja je okupljenima prezentirala Strategiju koja definira i grupira područja, prioritete i ciljeve u području digitalne transformacije škola i školskog sustava do 2030. godine. Ujedno ima za cilj potaknuti razvoj učenika u odgovorne, globalno kompetentne i inovativne građane.
Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj istaknula je kako je potrebno svrhovito i učinkovito koristiti tehnologiju kako bi se ostvarili ishodi učenja. „Potrebne su nam nove metode koje danas nedostaju u procesu obrazovanja nastavnika“ , zaključila je prof. Kralj.
Neke od tema o kojima se raspravljalo bile su adekvatna mrežna povezanost i opremljenost te zamjena opreme, tehnička podrška i podrška nastavnom procesu uz korištenje IKT-a, financiranje inovacija i projekata nastavnika i učenika te veći značaj domaće i međunarodne suradnje.
„Istraživanja pokazuju da ne postoji povezanost između opreme i onoga što želite s njome napraviti. U ljudske je potencijale i sadržaj potrebno uložiti najmanje jednak iznos kao u tehnologiju“, istaknuo je Borut Čampelj iz slovenskog Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta, dodajući kako inovativno okruženje za učenje treba obuhvatiti tri područja: didaktiku ili novu pedagogiju, fleksibilnu organizaciju te učinkovito i pametno korištenje IKT-a.
„Poučavanje više nije samo davanje informacija. Fokus se treba staviti na pedagogiju, a ne tehnologiju. Umjesto opreme, potrebno je veću važnost dati uslugama, omogućiti pristupačnost i pružiti digitalne sadržaje. Država ne može osigurati računalo za svakog učenika. BYOD je jedini održivi model“ naglasio je Adam Horwath, predstavljajući iskustva iz Mađarske, gdje je 300 ustanova sudjelovalo u procesu donošenja Strategije digitalnog obrazovanja. „Digitalna pedagogija priprema djecu za život u digitalnom dobu. Zadatak školskog sustava je učenike pripremiti za moderno tržište rada – naučiti ih grupnom radu, vještinama rješavanja problema te radu s digitalnim alatima, koji su samo dio opsežnije strategije obrazovanja“, rekao je Horwath.
Proces donošenja Strategije digitalnog sazrijevanja škola i školskog sustava utemeljen na znanstvenoj i stručnoj evaluacijskoj podlozi te za svoju polazišnu točku koristi Početno izvješće znanstvenog istraživanja učinaka provedbe CARNET-ovog projekta e-Škole, a referencira se na Okvir za digitalnu zrelost i vanjsko vrednovanje digitalne zrelosti škola u Republici Hrvatskoj.