Research in the e-University project

U projektu e-Sveučilišta provodi se niz istraživanja vezanih uz primjenu digitalnih tehnologija u visokoškolskom obrazivanju. Projekt je započeo s analizom stanja i potreba koja je provedena gotovo svim javnim sveučilištima u Republici Hrvatskoj. Analiza je provedena mješovitom metodologijom kroz intervjue i anketne upitnike, a obuhvatila je upravljačko osoblje, nastavnike, studente i stručnjake za tehničku podršku.

Nakon provedene analize stanja i potreba CARNET je javnim pozivom okupio 21 visokoškolsku ustanovu koja je u formi akcijskog istraživanja testirala multimedijsku opremu u svrhu dobivanja povratnih informacija o pojedinoj vrsti opreme kako bi bile donesene odluke o opremanju ostalih ustanova uključenih u projekt. 

U suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje provedeno je istraživanje studijskih programa radi utvrđivanja razvoja digitalnih kompetencija studenata. Istraživanje su proveli istraživači s Filozofskog fakulteta Sveučlišta Josipa Jurja Stossmayera u Osijeku.

CARNET je u suradnju s Hrvatskom gospodarskom komorom, a u okviru projekta e-Sveučilišta, proveo istraživanje potreba tržišta rada za digitalnim kompetencijama.

Trenutno je u tijeku istraživanje primjene digitalnih tehnolgija kojemu je svrha praćenje učinaka projekta e-Sveučilišta na odabrane populacije u organizacije u cjelini. Istraživanje će trajati do kraja projekta.

U sklopu projekta e-Sveučilišta CARNET provodi akcijsko istraživanje. Akcijsko je istraživanje oblik kolektivnog refleksivnog proučavanja koje provode sudionici u društvenim situacijama da poboljšali vlastite obrazovne (ili druge) prakse, kao i vlastito razumijevanje tih praksi i situacija u kojima se istraživanje provodi. Riječ je o suradničkom i kritičkom istraživanju koje odlikuje sustavan rad i stalna refleksija nad onim što se zbiva u procesu učenja i poučavanja. Sustavan rad znači da se ne radi o „jednokratnom“ istraživanju u kojemu se kroz upitnik, anketu ili jedan susret sa sudionicima istraživanja kroz intervjue ili fokus grupe prikupljaju podaci, nego je riječ o kontinuiranom bilježenju tijekom dužeg vremena koje uključuje aktivni rad na prikupljanju podataka i njihovo stalno, duboko promišljanje te usmjeravanje i mijenjanje postojećih obrazaca rada. U procesu provedbe istraživači se stalno vraćaju svojim ciljevima i postavljaju pitanje što znače podaci koji se prikupljaju i u kakvoj su vezi s postavljenim cijevima (Kemmis i McTaggart 1988, Bognar 2006). U projektu e-Sveučilišta akcijsko se istraživanje provodi s 21 visokoškolskom ustanovom u svrhu razvoja kompetencija za korištenje multimedijske opreme i unapređenja obrazovnih praksi na visokoškolskim institucijama.

As part of the e-University project, research into study programs was conducted to determine the extent to which students' digital competencies are being developed. The Faculty of Humanities and Social Sciences at J. J. Strossmayer University of Osijek was selected as the executor of the research, and the research was prepared and conducted in 2023 and 2024.

Research Methodology 
A mixed convergent-parallel approach combining qualitative and quantitative methods was applied. Eleven international scientific papers from the last five years focusing on teachers' digital competencies, professional development, and remote learning after the COVID-19 pandemic were analyzed. A quantitative content analysis was performed on a representative sample of 311 study programs, proportional to a population of 1646 programs, where the presence of digital competencies in program-level and individual course learning outcomes was checked. Two focus groups—one with teachers and one with students from the University of Osijek—served to contextualize the results.

Key results 
More than 52.51% of programs have no digital competency outcomes at the program level, and only 7.76% have a share of 30% or more. Digital competencies are most prevalent in the natural (up to 20.28%) and technical sciences (15.28%), and least in the humanities (3.75%). Information and data literacy is present in 57.88% of programs (at least one course), digital communication and collaboration in 33.76%, digital content creation in 34.28%, problem-solving with digital technologies in 31.83%, while responsible use and security are the least represented with 18.01%. Artificial intelligence is mentioned in only 4.8% of programs (15 out of 311), mostly in technical and economic fields. 
Guidelines for improvement 
The research provides concrete guidelines for revising study programs: digital competencies must be explicitly included in the learning outcomes at the level of all study programs, especially those related to responsible use and security. Furthermore, it is essential to introduce mandatory teacher training for creating digital content and assessing the credibility of online sources, integrate contemporary topics like artificial intelligence into study programs, and regularly check alignment with labor market needs. 

U okviru projekta e-Sveučilišta, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), provela je kvantitativno anketno istraživanje s ciljem stjecanja uvida u potrebe poduzeća u Republici Hrvatskoj za digitalnim kompetencijama zaposlenika. Istraživanje je provedeno na populaciji poduzeća registriranih u bazi HGK, a online upitnik bio je otvoren od 20. studenog 2024. godine do 5. siječnja 2025. Godine. Upitnik za potrebe istraživanja temeljen je na europskim okvirima digitalnih kompetencija (DigCompSat – A self-reflection tool for the European digitalframework for citizens (2020.) i Vuorikari et al. (2022.) DigComp 2.2 The digital Competence Framework for Citizens), a obuhvaćao je pet kategorija digitalnih kompetencija: informacijsku i medijsku pismenost, komunikaciju i suradnju, izradu digitalnog sadržaja, odgovornu uporabu digitalnih tehnologija i rješavanje problema. Dodatno, prikupljeni su podaci o općim karakteristikama ispitanika i poduzeća te o stavovima i iskustvima vezanima uz implementaciju umjetne inteligencije (UI). Uz kvantitativno anketno istraživanje, proveden je i kvalitativni dio istraživanja temeljen na strukturiranimintervjuima s osam predstavnika poduzeća iz različitih gospodarskih sektora. Cilj ovog dijela istraživanja bio je steći dublji i kontekstualiziraniji uvid u specifične potrebe, izazove i iskustva vezana uz razvoj iprimjenu digitalnih kompetencija u poslovnom okruženju, te dodatno provjeriti i produbiti nalaze dobivene analizom online upitnika.

Nalazi kvantitativnog istraživanja pokazuju da poduzeća iz svih sektora prepoznaju digitalne kompetencije kao nužan preduvjet za konkurentnost, učinkovitost i održivost poslovanja. Medijska i informacijska pismenost, komunikacija i suradnja, izrada digitalnog sadržaja, odgovorna uporaba digitalnih tehnologija i rješavanje problema procjenjuju se kao važne ili vrlo važne u većini djelatnosti. Ipak, postoji neujednačenost u razini kompetencija među zaposlenicima, a osobito među novim kadrovima, što ukazuje na potrebu za kontinuiranim ulaganjem u razvoj digitalnih kompetencija. Većina poduzeća ulaže u edukaciju zaposlenika, ali značajan dio smatra ta ulaganja nedostatnima. Posebno se ističe jaz između postojećih kompetencija i potreba tržišta rada u području naprednih digitalnih znanja i praktične primjene novih tehnologija, osobito UI. 

Kvalitativna analiza intervjua dodatno produbljuje ove nalaze i ističe specifične izazove i razlike među sektorima. Iako većina zaposlenika posjeduje osnovne digitalne kompetencije, njihova napredna i strateška primjena, osobito u kontekstu UI, još je u ranoj fazi. Kompetencije su često rezultat samoučenja i individualnog interesa, dok sustavni i strukturirani programi edukacije, posebno oni vezani uz UI, rijetko postoje. Sektori poput IT-a i marketinga prednjače u korištenju naprednih digitalnih alata i UI tehnologija, dok su obrazovanje, javna uprava i zdravstvo još uvijek u fazi istraživanja i prilagodbe, s izraženom rezerviranošću prema sustavnoj implementaciji UI-a. Uspješna digitalna transformacija dodatno je otežana nedostatkom jasnih metodoloških smjernica, vremena za usavršavanje i odgovarajuće infrastrukture.  
Oba dijela istraživanja ukazuju na to da je primjena UI u hrvatskim poduzećima još uvijek ograničena – tek manji dio organizacija koristi UI alate sustavno, dok većina tek započinje s eksperimentiranjem ili ne vidi neposrednu potrebu za promjenama. Spremnost na digitalnu i UI transformaciju varira među sektorima i pojedinim poduzećima; tehnološki orijentirani sektori brže napreduju, dok ostali trebaju dodatnu podršku kroz edukacije, ulaganja u infrastrukturu i razvoj jasnih smjernica. 

Istraživanje također naglašava važnost prilagodbe obrazovnog sustava potrebama tržišta rada – preporučuje se veća fleksibilnost, individualizacija kurikula, jača suradnja s industrijom i ranije uključivanje tema kibernetičke sigurnosti i praktične primjene digitalnih alata. Digitalne kompetencije trebaju biti integrirani i neizostavni dio obrazovanja, a ne zaseban dodatak.  
Sve u svemu, hrvatsko tržište rada suočava se s rastućim potrebama za digitalnim kompetencijama na svim razinama i u svim sektorima. Sustavno ulaganje u razvoj digitalnih vještina zaposlenika, jačanje infrastrukture i strateški pristup implementaciji novih tehnologija ključni su za uspješnu digitalnu transformaciju i dugoročnu konkurentnost hrvatskih poduzeća. Povezanost rezultata kvantitativnog i kvalitativnog dijela istraživanja jasno pokazuje da je razvoj digitalnih kompetencija prioritet koji zahtijeva zajednički angažman obrazovnog sustava, poslodavaca i samih zaposlenika, uz stalnu prilagodbu dinamičnim zahtjevima digitalnog doba.

Research objectives 
Within the e-University project, scientific research is being conducted aimed at analyzing the impact of digital technologies on the higher education system of the Republic of Croatia. The goal of the research is to determine how the project's elements influence the development of digital competencies, attitudes, and experiences of various groups in the academic environment – management staff, faculty, students, library staff, and technical support specialists. 
In addition to the analysis of individual effects, the research will also cover broader organizational changes within higher education institutions, including the adaptation of learning, teaching, and management processes. Furthermore, the project's impact on partner institutions and the wider educational system will be investigated. 
Based on the collected data, strategic and operative recommendations will be developed for the future development and sustainability of digital transformation in the Croatian higher education system. The research results will provide valuable guidelines for future educational informatization projects, with the aim of improving the quality of teaching and more efficient management of educational institutions.

Research Methodology 
In the research on the application of digital technology, a combination of qualitative and quantitative methods is used.  
By combining these methods, the research will explore not only the individual impact of the project on the level of digital competencies, attitudes, and experiences of various stakeholders (management staff, teachers, library staff, technical support specialists, students), but also wider organizational changes in the learning, teaching, and management processes of higher education institutions. The data obtained will be used to develop strategic and operational recommendations that will contribute to the sustainability of digital transformation and future computerization projects in the Croatian education system. 
Research instruments include semi-structured interviews with management staff, teachers, students, library staff, and technical support specialists, survey questionnaires for these groups of participants, aimed at quantitative analysis of the project's impact, focus groups with representatives of partner institutions (AZVO, NSK, SRCE) to gather additional insights into the broader effects of the project, and semi-structured interviews with representatives of relevant ministries (MZOM) to understand institutional changes.

Research implementation timeline 
The research implementation began in October 2024 with the research design, while the main research activities and analysis of the collected data will be conducted until May 2026, or until the end of the e-University project implementation.