preskoči na sadržaj
.
Upotreba wikija u nastavi
| Zadnja izmjena 14. 4. 2010. u 14:22 sati |

Upotreba wikija u nastavi

Autor: Vlatka Zahirović

 

Uvod


U okruženjima društvenog softvera poput wikija i blogova tekst postaje sve više u središtu pažnje. Djelomično je tome razlog otvoreni pristup, a djelomično jednostavno, ogoljeno autorsko sučelje. Slike više nisu u središtu pažnje i gotovo da ih i nema te se sva pažnja usmjerava na sadržaj i tekst. Jednostavnost korištenja wikija čini ga gotovo idealnim alatom za sve oblike suradničkog rada u nastavi.


1. Što je wiki?

Idejni začetnik i osnivač wikija Ward Cunnigham je rekao: “Wiki je sustav oblikovanja; to je medij za raspravu; to je spremište podataka; to je sustav pošte; to je alat za suradnju. U stvari, mi baš ne znamo što je to, ali to je zabavan način asinkrone komunikacije na mreži.”¹  Dakle, što je uopće wiki?
Wiki je alat za izradu web stranica koju je moguće brzo i jednostavno stvoriti i po potrebi mijenjati. Sama riječ wiki potiče iz havajskog jezika, a znači brzo. Brzina i jednostavnost izrade i održavanja glavne su prednosti wikija. Za razliku od ostalih web stranica, wiki može uređivati i osoba s minimalnim informatičkim znanjem. Osim jednostavnosti i brzine, wiki je u osnovi zamišljen kao potpuno otvoren. Otvorenost wikija očituje se u tome da svatko može dodavati i mijenjati tekst na web stranici izrađenoj pomoću wikija. Na žalost, zbog vandalizma, wiki je sve češće zatvoren.
Iako jednostavan za upotrebu, wiki nudi veliku mogućnost primjene. Wikiji mogu nositi sve, od jednostavnih tekstualnih razmišljanja do ogromnih surađivačkih projekata. Najpoznatiji primjer projekta, u čijoj je pozadini wiki, je svakako Wikipedija – internet enciklopedija. Wikipedija je globalna enciklopedija koja se zasniva upravo na otvorenosti, suradnji i jednostavnosti wikija. Izgrađena na ovim temeljima, wikipedija je je suradnjom korisnika narasla do svjetskih razmjera i važnosti te je svakodnevno nadopunjuju i uređuju milijuni korisnika. Sve promjene se upisuju u povijesti stranica te se vandalske izmjene brzo uklanjaju.


2. Uporaba wikija u nastavi


Zbog jednostavnosti te niskih troškova korištenja i održavanja, wiki je idealan za obrazovno okruženje. Wiki se pokazao kao idealno rješenje za suradnju i zajednički rad na projektima. Njegove mogućnosti primjene u obrazovanju su ogromne. Neki od primjera uporabe wikija u nastavi su:
•    izrada web stranica
•    izrada školskog projekta
•    izrada rada grupe autora
•    praćenje grupnog projekta
•    prikupljanje podataka
•    prostor za oluju ideja
•    prostor za raspravu
•    izrada zbirke linkova i popisa koje je potrebno ažurirati u beskonačnost
•    online izdanje cijelog kolegija...
Na koji god način ga upotrijebimo, wiki potiče suradnju učenika i razvoj vještine pisanja. Suradnički rad koji omogućava wiki pretvara izolirano e-učenje u dinamično i interaktivno iskustvo učenja.


2.1. Izrada web stranica
Zbog svoje jednostavnost, wiki je prikladan za izradu učeničkih web stranica. Učenici mogu bez velikog predznanja brzo kreirati i objaviti svoju web stranicu. Wiki nudi gotovo sučelje jednostavno za izmjene s jednostavnim dodavanjem stranica i jednostavnom navigacijom. Zbog tako jednostavne strukture, učenici se mogu više baviti samim sadržajem svoje web stranice. Primjeri web stranica napravljenih u wikiju: Ubuntu wiki, Course Design 2008, CommunityWiki.


2.2. Izrada školskog projekta
Wiki omogućuje učenicima izradu, ispravak i predaju radnih zadataka. Objavom radnog zadatka u wikiju, učenik može dobiti savjete i upute kolega i nastavnika. Pomoću kartice povijest (history) učenik može lako pratiti izmjene i sve varijante svog rada te se po potrebi vratiti na neku raniju varijantu. Dostupnost pregleda raznih varijanti omogućava praćenje razvoja rada nastavnicima i ostalim učenicima. Konačnu varijantu rada mogu komentirati i ocijeniti i nastavnici i učenici. Jedan od primjera projekta u wikiju je i stranica Wiki Travel na kojoj se kreira globalni turistički vodič.


2.3. Izrada rada grupe autora
Izrada rada grupe autora se najčešće odvijala tako da autori izvršavaju izmjene u članku te svoju varijantu šalju ostalim kolegama elektroničkom poštom. Korištenje wikija za izradu rada grupe autora pojednostavljuje ovaj posao. Svaki od autora može predlagati izmjene rada u samom wikiju. Sve izmjene su vidljive i ostalim autorima te se po potrebi mogu dodatno mijenjati ili poništiti. Na samoj stranici se može postaviti rad, a u prostoru za razgovor (discussion) se može raspraviti o potrebnim izmjenama i dopunama. Korištenje wikija u izradi grupnog rada motivira autore na rad i jača zajedništvo. Primjer pisanja u suradničkom okruženju je izrada wikija u 5. kolegiju E-learning akademije gdje polaznici smjera Management zajedničkim snagama pokušavaju izvršiti zadani zadatak.


2.4. Praćenje grupnog projekta
Wiki je vrlo koristan i pri praćenju i radu na grupnom projektu. Učenici mogu pratiti razvoj projekta, rad drugih sudionika, obavljena istraživanja i ideje sudionika sa svakog mjesta na kojem imaju pristup Internetu. Osim mogućnosti praćenja projekta, wiki osigurava i mjesto na kojem se zajednički priprema konačni proizvod te se objavljuje gotovi projekt i njegovi rezultati.


2.5. Prikupljanje podataka
Zbog jednostavnosti vršenja izmjena, wiki može biti iznimno koristan za prikupljanje podataka potrebnih za obradu neke teme ili izradu nekog rada. Podatke može objaviti bilo tko od sudionika projekta ili izvršitelja nekog zadatka. Zbog jednostavnog uređivanja, podaci se mogu složiti pregledno te se lako može izbjeći ponavljanje podataka i izbaciti nepotrebno.


2.6. Prostor za oluju ideja
Wiki može poslužiti kao prostor za oluju ideja. Jednostavnost i brzina koju nudi omogućava mnoštvu korisnika iznošenje svojih ideja te zajedničkom raspravom odabir najbolje. Pri izradi zajedničke strategije polaznika E-learning akademije, u dijelu razgovor korištena je oluja ideja.


2.7. Prostor za raspravu
Svaka wiki stranica ima karticu razgovori (discussion) na kojoj se može povesti rasprava o zajedničkom radu, projektu, mogu se izložiti vlastita stajališta u vezi rada, predložiti preinake rada, raspraviti o mogućnostima i daljnjem tijeku izrade rada...


2.8. Izrada zbirke linkova i popisa koje je potrebno kontinuirano ažurirati
Izradu zbirki linkova i popisa koji traže stalno i beskonačno nadopunjavanje nikad nije bilo lakše napraviti nego pomoću wikija. Jednostavan za upotrebu i izmjenu sadržaja, wiki nudi mogućnost dodavanja linkova u već postojeću zbirku. Osim dodavanja samog linka, vrlo jednostavno se mogu dodati nove grupe linkova ili preraspodijeliti postojeće. Primjer ove uporabe wikija je stranica sa popisom linkova vezanih uz obrazovanje.


2.9. Online izdanje cijelog kolegija
Jednostavna struktura, navigacija te mogućnost dodavanja novih stranica omogućuju izdavanje cijelog kolegija pomoću wikija. Wiki nudi prostor za objavu sadržaja, zadataka i raspravu.


3. Wiki pedagogija – konstruktivizam zajednice


Wiki tehnologija postoji već više od desetljeća, ali se u području e-learninga s uspjehom primjenjuje tek zadnjih godina. Iz tog razloga je i wiki pedagogija tek u nastanku. Očigledno je da Wiki podržava suradničke aktivnosti koje imaju osnovu u konstruktivizmu. Korištenje wikija zahtijeva izgradnju znanja zajedno s drugim sudionicima. U središtu zbivanja nije više pojedinac koji stječe znanje, nego zajednica. Odavde i potječe izraz konstruktivizam zajednice jer učenici i nastavnici nisu zaduženi više samo za vlastite podatke, nego su aktivno uključeni u stvaranje znanja koje će koristiti i ostalim učenicima. Na ovaj način, učenici ostavljaju svoj doprinos i trag u projektu u kojem su sudjelovali, a objavom rada u wikiju omogućeno je njegovo nadopunjavanje generacijama. Kvaliteti samog rada uvelike doprinosi njegova javnost. Naime, objavom rada učenici su izloženi komentarima, kritikama i prijedlozima svojih kolega te ulažu veće napore pri izradi rada i promišljanju o zadanoj temi.
Interaktivnost među suradnicima koji asinkrono rade na nekom projektu u wikiju je na vrlo visokom nivou. Nakon što se naviknu na dijeljenje ideja, zajedničko planiranje i stalnu suradnju pri izradi sadržaja, učenici počinju osjećati višestruku korist ovakvih aktivnosti - razvijaju svoj rječnik, poboljšavaju vještinu pisanja, stječu osjećaj odgovornosti i pripadnosti, uče od svojih kolega, uče organizirati svoje vrijeme i aktivnosti, usmjeravaju pažnju na javni interes. Učenici uče prihvatiti tuđe mišljenje te argumentirano daju prijedloge ostalim sudionicima.


4. Prednosti i nedostaci wikija u nastavi


Osnovne prednosti korištenja wikija u nastavi su jednostavnost korištenja, brzina mijenjanja sadržaja i jednostavna navigacijska struktura. Wiki je odličan za sve oblike suradničkih aktivnosti jer, osim razmjene ideja, nudi i uređenje te objavu rada. Svakako u prednosti wikija spada i sljedeće - svijest da wiki stranicu i njenog autora može vidjeti svatko, potiče učenike da više pažnje obrate na sastavljanje tekstova te da pripaze na pravopis i gramatiku.
Osnovni nedostaci wikija su upitna validnost objavljenih podataka (ako je wiki otvoren, podatke može upisivati bilo tko) te nemogućnost jasne evaluacije suradničkog rada. Problem evaluacije je općeniti problem ocjenjivanja grupnih radova – ocijeniti pojedince ili dati ocjenu grupi. Ipak, wiki alati često omogućavaju pregled aktivnosti pojedinog člana grupe pa je time znatno olakšano ocjenjivanje doprinosa pojedinaca kod grupnog rada.


Zaključak


Wiki se odlikuje jednostavnošću uporabe, jednostavnim dodavanjem novih stranica te brzom i jednostavnom izmjenom postojećeg sadržaja. Kao takav, idealan je alat za mnoštvo suradničkih aktivnosti učenika. Uporabom wikija učenici se uče međusobno surađivati i razmjenjivati znanje stvarajući tako nova znanja za cijelu zajednicu.

Literatura:


CARNet ( 2008. ). E-learning laboratorij, Wiki. Preuzeto 1.3.2009. s 
http://elacd.carnet.hr/index.php/Wiki
Fountain, R. ( 2005. ) Wiki pedagogy. Preuzeto 1.3.2009. s
http://www.profetic.org/dossiers/rubrique.php3?id_rubrique=110.


¹ “Wiki is a composition system; it’s a discussion medium; it’s a repository; it’s a mail system; it’s a tool for collaboration. Really, we don’t know quite what it is, but it’s a fun way of communicating asynchronously across the network.” Ward Cunningham


 
podrska@raspored-sati.hr jpetric@raspored-sati.hr petra.bradara@raspored-sati.hr webmaster@raspored-sati.hr pbenko@raspored-sati.hr gmarks@raspored-sati.hr admin@donja-dubrava.hr filip.lesic@donja-dubrava.hr jkovicic@donja-dubrava.hr racunovodstvo@donja-dubrava.hr benkovic@donja-dubrava.hr anamarija.peric@donja-dubrava.hr markovic@donja-dubrava.hr hrvoje@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr info@shire.zemris.fer.hr admin@shire.zemris.fer.hr info@laold.internetsegura.pt admin@laold.internetsegura.pt http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr http://shire.zemris.fer.hr http://laold.internetsegura.pt
preskoči na navigaciju