Istraživanja u projektu e-Sveučilišta

U projektu e-Sveučilišta provodi se niz istraživanja vezanih uz primjenu digitalnih tehnologija u visokoškolskom obrazivanju. Projekt je započeo s analizom stanja i potreba koja je provedena gotovo svim javnim sveučilištima u Republici Hrvatskoj. Analiza je provedena mješovitom metodologijom kroz intervjue i anketne upitnike, a obuhvatila je upravljačko osoblje, nastavnike, studente i stručnjake za tehničku podršku.

Nakon provedene analize stanja i potreba CARNET je javnim pozivom okupio 21 visokoškolsku ustanovu koja je u formi akcijskog istraživanja testirala multimedijsku opremu u svrhu dobivanja povratnih informacija o pojedinoj vrsti opreme kako bi bile donesene odluke o opremanju ostalih ustanova uključenih u projekt. 

U suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje provedeno je istraživanje studijskih programa radi utvrđivanja razvoja digitalnih kompetencija studenata. Istraživanje su proveli istraživači s Filozofskog fakulteta Sveučlišta Josipa Jurja Stossmayera u Osijeku.

CARNET je u suradnju s Hrvatskom gospodarskom komorom, a u okviru projekta e-Sveučilišta, proveo istraživanje potreba tržišta rada za digitalnim kompetencijama.

Trenutno je u tijeku istraživanje primjene digitalnih tehnolgija kojemu je svrha praćenje učinaka projekta e-Sveučilišta na odabrane populacije u organizacije u cjelini. Istraživanje će trajati do kraja projekta.

U sklopu projekta e-Sveučilišta CARNET provodi akcijsko istraživanje. Akcijsko je istraživanje oblik kolektivnog refleksivnog proučavanja koje provode sudionici u društvenim situacijama da poboljšali vlastite obrazovne (ili druge) prakse, kao i vlastito razumijevanje tih praksi i situacija u kojima se istraživanje provodi. Riječ je o suradničkom i kritičkom istraživanju koje odlikuje sustavan rad i stalna refleksija nad onim što se zbiva u procesu učenja i poučavanja. Sustavan rad znači da se ne radi o „jednokratnom“ istraživanju u kojemu se kroz upitnik, anketu ili jedan susret sa sudionicima istraživanja kroz intervjue ili fokus grupe prikupljaju podaci, nego je riječ o kontinuiranom bilježenju tijekom dužeg vremena koje uključuje aktivni rad na prikupljanju podataka i njihovo stalno, duboko promišljanje te usmjeravanje i mijenjanje postojećih obrazaca rada. U procesu provedbe istraživači se stalno vraćaju svojim ciljevima i postavljaju pitanje što znače podaci koji se prikupljaju i u kakvoj su vezi s postavljenim cijevima (Kemmis i McTaggart 1988, Bognar 2006). U projektu e-Sveučilišta akcijsko se istraživanje provodi s 21 visokoškolskom ustanovom u svrhu razvoja kompetencija za korištenje multimedijske opreme i unapređenja obrazovnih praksi na visokoškolskim institucijama.

U okviru projekta e-Sveučilišta provedeno je istraživanje studijskih programa radi utvrđivanja zastupljenosti razvoja digitalnih kompetencija studenata. Kao izvođač istraživanja izabran je Filozofski fakultet Sveučilišta u J. J. Strossmayera u Osijeku, a istraživanje je pripremljeno i provedeno u 2023. i 2024. godini.

Metodologija istraživanja 
Primijenjen je mješoviti konvergentno-paralelni pristup koji kombinira kvalitativne i kvantitativne metode. Analizirano je 11 međunarodnih znanstvenih radova iz posljednjih pet godina s fokusom na digitalnim kompetencijama nastavnika, stručnom usavršavanju i nastavi na daljinu nakon COVID-19 pandemije. Provedena je kvantitativna analiza sadržaja reprezentativnog uzorka od 311 studijskih programa, proporcionalnog populaciji od 1646 programa, gdje je provjereno prisutnost digitalnih kompetencija u ishodima učenja na razini programa i pojedinačnih kolegija. Dvije fokus grupe – jedna s nastavnicima i jedna sa studentima Sveučilišta u Osijeku – služile su za kontekstualizaciju rezultata.

Ključni rezultati 
Više od 52,51 % programa nema ishode s digitalnim kompetencijama na razini programa, a samo 7,76 % ih ima udio od 30 % ili više. Digitalne kompetencije najzastupljenije su u prirodnim (do 20,28 %) i tehničkim znanostima (15,28 %), a najslabije u humanističkim (3,75 %). Informacijska i podatkovna pismenost prisutna je u 57,88 % programa (bar jedan kolegij), digitalna komunikacija i suradnja u 33,76 %, izrada digitalnih sadržaja u 34,28 %, rješavanje problema digitalnim tehnologijama u 31,83 %, dok su odgovorna uporaba i sigurnost najslabije zastupljene s 18,01 %. Umjetna inteligencija spominje se samo u 4,8 2% programa (15 od 311), uglavnom tehničkih i ekonomskih. 
Smjernice za unaprjeđenje 
Istraživanje daje konkretne smjernice za reviziju studijskih programa: potrebno je eksplicitno uključiti digitalne kompetencije u ishode učenja na razini svim studijskih programa, osobito vezane uz odgovorno uporabu i sigurnost. Također, neophodno je uvesti obvezno usavršavanje nastavnika za stvaranje digitalnih sadržaja i procjenu vjerodostojnosti online izvora, integrirati suvremene teme poput umjetne inteligencije u studijske programe te redovito provjeravati usklađenost s potrebama tržišta rada. 

U okviru projekta e-Sveučilišta, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), provela je kvantitativno anketno istraživanje s ciljem stjecanja uvida u potrebe poduzeća u Republici Hrvatskoj za digitalnim kompetencijama zaposlenika. Istraživanje je provedeno na populaciji poduzeća registriranih u bazi HGK, a online upitnik bio je otvoren od 20. studenog 2024. godine do 5. siječnja 2025. Godine. Upitnik za potrebe istraživanja temeljen je na europskim okvirima digitalnih kompetencija (DigCompSat – A self-reflection tool for the European digitalframework for citizens (2020.) i Vuorikari et al. (2022.) DigComp 2.2 The digital Competence Framework for Citizens), a obuhvaćao je pet kategorija digitalnih kompetencija: informacijsku i medijsku pismenost, komunikaciju i suradnju, izradu digitalnog sadržaja, odgovornu uporabu digitalnih tehnologija i rješavanje problema. Dodatno, prikupljeni su podaci o općim karakteristikama ispitanika i poduzeća te o stavovima i iskustvima vezanima uz implementaciju umjetne inteligencije (UI). Uz kvantitativno anketno istraživanje, proveden je i kvalitativni dio istraživanja temeljen na strukturiranimintervjuima s osam predstavnika poduzeća iz različitih gospodarskih sektora. Cilj ovog dijela istraživanja bio je steći dublji i kontekstualiziraniji uvid u specifične potrebe, izazove i iskustva vezana uz razvoj iprimjenu digitalnih kompetencija u poslovnom okruženju, te dodatno provjeriti i produbiti nalaze dobivene analizom online upitnika.

Nalazi kvantitativnog istraživanja pokazuju da poduzeća iz svih sektora prepoznaju digitalne kompetencije kao nužan preduvjet za konkurentnost, učinkovitost i održivost poslovanja. Medijska i informacijska pismenost, komunikacija i suradnja, izrada digitalnog sadržaja, odgovorna uporaba digitalnih tehnologija i rješavanje problema procjenjuju se kao važne ili vrlo važne u većini djelatnosti. Ipak, postoji neujednačenost u razini kompetencija među zaposlenicima, a osobito među novim kadrovima, što ukazuje na potrebu za kontinuiranim ulaganjem u razvoj digitalnih kompetencija. Većina poduzeća ulaže u edukaciju zaposlenika, ali značajan dio smatra ta ulaganja nedostatnima. Posebno se ističe jaz između postojećih kompetencija i potreba tržišta rada u području naprednih digitalnih znanja i praktične primjene novih tehnologija, osobito UI. 

Kvalitativna analiza intervjua dodatno produbljuje ove nalaze i ističe specifične izazove i razlike među sektorima. Iako većina zaposlenika posjeduje osnovne digitalne kompetencije, njihova napredna i strateška primjena, osobito u kontekstu UI, još je u ranoj fazi. Kompetencije su često rezultat samoučenja i individualnog interesa, dok sustavni i strukturirani programi edukacije, posebno oni vezani uz UI, rijetko postoje. Sektori poput IT-a i marketinga prednjače u korištenju naprednih digitalnih alata i UI tehnologija, dok su obrazovanje, javna uprava i zdravstvo još uvijek u fazi istraživanja i prilagodbe, s izraženom rezerviranošću prema sustavnoj implementaciji UI-a. Uspješna digitalna transformacija dodatno je otežana nedostatkom jasnih metodoloških smjernica, vremena za usavršavanje i odgovarajuće infrastrukture.  
Oba dijela istraživanja ukazuju na to da je primjena UI u hrvatskim poduzećima još uvijek ograničena – tek manji dio organizacija koristi UI alate sustavno, dok većina tek započinje s eksperimentiranjem ili ne vidi neposrednu potrebu za promjenama. Spremnost na digitalnu i UI transformaciju varira među sektorima i pojedinim poduzećima; tehnološki orijentirani sektori brže napreduju, dok ostali trebaju dodatnu podršku kroz edukacije, ulaganja u infrastrukturu i razvoj jasnih smjernica. 

Istraživanje također naglašava važnost prilagodbe obrazovnog sustava potrebama tržišta rada – preporučuje se veća fleksibilnost, individualizacija kurikula, jača suradnja s industrijom i ranije uključivanje tema kibernetičke sigurnosti i praktične primjene digitalnih alata. Digitalne kompetencije trebaju biti integrirani i neizostavni dio obrazovanja, a ne zaseban dodatak.  
Sve u svemu, hrvatsko tržište rada suočava se s rastućim potrebama za digitalnim kompetencijama na svim razinama i u svim sektorima. Sustavno ulaganje u razvoj digitalnih vještina zaposlenika, jačanje infrastrukture i strateški pristup implementaciji novih tehnologija ključni su za uspješnu digitalnu transformaciju i dugoročnu konkurentnost hrvatskih poduzeća. Povezanost rezultata kvantitativnog i kvalitativnog dijela istraživanja jasno pokazuje da je razvoj digitalnih kompetencija prioritet koji zahtijeva zajednički angažman obrazovnog sustava, poslodavaca i samih zaposlenika, uz stalnu prilagodbu dinamičnim zahtjevima digitalnog doba.

Ciljevi istraživanja 
U okviru projekta e-Sveučilište provodi se znanstveno istraživanje usmjereno na analizu učinka digitalnih tehnologija na visokoškolski sustav Republike Hrvatske. Cilj istraživanja je utvrditi na koji načinelementi projekta utječu na razvoj digitalnih kompetencija, stavove i iskustva različitih skupina u akademskom okruženju – upravljačkog osoblja, nastavnika, studenata, djelatnika knjižnica i stručnjaka za tehničku podršku. 
Osim analize individualnih učinaka, istraživanje će obuhvatiti i šire organizacijske promjene unutar visokoškolskih ustanova, uključujući prilagodbu procesa učenja, poučavanja i upravljanja. Također, istražit će se utjecaj projekta na partnerske institucije i širi obrazovni sustav. 
Na temelju prikupljenih podataka izradit će se strateške i operativne preporuke za daljnji razvoj i održivost digitalne transformacije u hrvatskom visokoškolskom sustavu. Rezultati istraživanja pružit ćevrijedne smjernice za buduće projekte informatizacije obrazovanja, s ciljem unapređenja kvalitete nastave i učinkovitijeg upravljanja obrazovnim institucijama.

Metodologija istraživanja 
U istraživanju primjene digitalne tehnologije primjenjuje se kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih metoda.  
Kombinacijom ovih metoda istražuje se ne samo individualni učinak projekta na razinu digitalnih kompetencija, stavove i iskustva različitih dionika (upravljačkog osoblja, nastavnika, djelatnika knjižnica, stručnjaka za tehničku podršku, studenta)  već i šire organizacijske promjene u procesima učenja, poučavanja i upravljanja visokoškolskim ustanovama. Dobiveni podaci poslužit će za izradu strateških i operativnih preporuka koje će doprinijeti održivosti digitalne transformacije i budućim projektima informatizacije hrvatskog obrazovnog sustava. 
Istraživački instrumenti uključuju polustrukturirane intervjue s upravljačkim osobljem, nastavnicima, studentima, djelatnicima knjižnica i stručnjacima za tehničku podršku, anketne upitnike za isteskupine sudionika, s ciljem kvantitativne analize učinka projekta, fokus-grupe s predstavnicima partnerskih institucija (AZVO, NSK, SRCE) kako bi se prikupili dodatni uvidi u šire učinke projekta, polustrukturirane intervjue s predstavnicima resornih institucija (MZOM) radi razumijevanja institucionalnih promjena.

Vremenski okvir provedbe istraživanja 
Provedba istraživanja započela je u listopadu 2024. izradom nacrta istraživanja dok će se glavne istraživačke aktivnosti kao i analiza prikupljenih podataka provoditi do svibnja 2026., odnosno do kraja provedbe projekta e-Sveučilište.