Naslovnica Novosti Usluge i projekti

Održan 5. Hrvatski forum o upravljanju internetom (CRO-IGF)

13. prosinca 2019.
Veličina fonta
A
A
A
Disleksija
Kontrast
Poništi izmjene

U petak, 13. prosinca 2019. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva održan je 5. Hrvatski forum o upravljanju internetom (CRO-IGF). Forum o upravljanju internetom (IGF) globalna je inicijativa koja djeluje pod okriljem UN-a s idejom da na jednom mjestu okupi sve zainteresirane da sudjeluju u diskusiji o pitanjima važnim za budućnost interneta. Ovogodišnji Forum otvorio je Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a kratkim pozdravnim govorom. Nataša Glavor iz CARNET-a, voditeljica ovogodišnjeg CRO-IGF-a se osvrnula na globalne i lokalne aktivnosti IGF-a.

Pažnja ovogodišnjeg Foruma bila je usmjerena, kroz panel-diskusije, na dva vrlo aktualna područja: sigurnost pete generacije mobilnih mreža (5G) i umjetnu inteligenciju. Na panelu o kibernetičkoj sigurnosti 5G mreža sudjelovali su: Kristina Posavec, zamjenica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Milan Živković, direktor Strategije i razvoja poslovanja Ericsson Nikola Tesla, doc.dr.sc Stjepan Groš s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Hrvoje Nenadić povjerenik za kibernetičku sigurnost HUAWEI Technologies d.o.o., Zdravko Jukić, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a, a diskusiju je moderirala Tamara Tafra iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, diplomatska savjetnica za kibernetiku u stalnom predstavništvu RH pri EU u Briselu.

Telekomunikacijska mreža je podloga za primjenu i razvoj drugih tehnologija, pa tako i interneta stvari (IoT) i umjetne inteligencije. Zato je od velike važnosti osigurati i kibernetičku sigurnost te mreže. Naglašeno je da se u Europskoj uniji velika pažnja posvećuje prepoznavanju sigurnosnih rizika. U tu se svrhu razvija i skup alata (Tool box), koji bi uskoro trebao biti dostupan i u Hrvatskoj, a kojim bi se procjenjivali sigurnosni rizici. Predviđa se i certifikacija proizvođača uređaja i dijelova mrežne infrastrukture. I dalje je puno nerazjašnjenih pitanja i nedoumica, ali su se svi sudionici složili da se stopostotna sigurnost nikada neće moći postići. Ključni elementi će biti dobronamjernost, kako proizvođača opreme i uređaja, tako i pružatelja usluga, i njihovo međusobno povjerenje. Najveća uloga u postizanju sigurnosti leži na državi i regulatorima, a pojedinac, kao korisnik, na sve to ima vrlo mali utjecaj.

Sudionici drugog panela o umjetnoj inteligenciji bili su Mario Antonić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Marijana Šarolić Robić, odvjetnica i predsjednica PWN Zagreb, doc. dr. sc. Hrvoje Lisičar s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr.sc. Sven Lončarić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr.sc. Marko Tadić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Tanja Ivančić iz Večernjeg lista kao moderatorica diskusije.

Panel rasprava bila je vrlo zanimljiva i s dosta različitih pogleda. O umjetnoj inteligenciji se rapravljalo s tehološkog, etičkog, pravnog i lingvističkog stajališta. Pojam umjetne inteligencije, i što sve što se pod njim podrazumijeva, još nije potpuno razjašnjen. Naglašeno je da o umjetnoj inteligenciji i njezinom prisustvu u društvu zna relativno mali broj ljudi i da je potreba za edukacijom velika. Umjetna inteligencija i strojno učenje nije isto što i ljudsko učenje i razmišljanje. Umjetna inteligencija je još na niskoj razini i još se primjenjuje na manjem području gdje zamjenjuje ljude, a čovjek je (još) taj koji donosi konačne odluke. S tehničke strane se više gleda na etiku i etičnost, ali se zanemaruje pravna regulativa. Agendu vezanu za umjetnu inteligenciju u svijetu nameće industrija kojoj je na prvom mjestu profit. Tu je i pitanje komunikacijskog sučelja, odnosno “razgovora” čovjeka sa strojem/robotom. Čovjeku je urođena komunikacija prirodnim jezikom i  javlja se problem međusobnog razumijevanja. Samo se dio prirodnog jezika može pokriti algoritmima koje umjetna inteligencija koristi. Tu se otvaraju brojna pitanja i problem prevođenja različitih jezika i međusobnog  komuniciranja putem umjetne inteligencije. Razvija se nova tehnologija prirodnih jezika kojom se to nastoji riješiti. Hrvatski jezik je 24. službeni i ravnopravni  jezik u Europskoj uniji te je i on uključen u tu problematiku. U Hrvatskoj se na razini vlade radi na strateškom nacionalnom planu/programu do 2030. koji uključuje pitanje umjetne inteligencije. Nakon njega slijedi operativni program i financijski plan.

Detaljno izvješće s ovogodišnjeg Foruma bit će dostupno i objavljeno na CARNET-ovoj mrežnoj stranici uz sva ostala izvješća s prethodnih Foruma.