Sudionici akcijskog istraživanja “Primjena multimedije u visokom obrazovanju” s projekta e-Sveučilišta na CARNET-ovoj konferenciji za korisnike THECUC 2025
Nasljeđe akcijskog istraživanja i zajednički okvir za promjene
THECUC 2025 okupio je različite članove akademske zajednice, nastavnike/ce, IT stručnjake/inje, knjižničare/ke i studentice i studente, koji su kroz akcijsko istraživanje i praktični rad prikazali kako se digitalna transformacija visokog obrazovanja događa u stvarnim učionicama, laboratorijima i studijima. Središnja nit koja povezuje sve prikazane primjere jest višegodišnje ulaganje u razvoj kompetencija timova nastavnika, knjižničara i IT osoblja, mentorsku podršku i digitalnu infrastrukturu kroz prvo pilot istraživanje (2023. – 2024.), a zatim akcijsko istraživanje „Primjena multimedije u visokom obrazovanju“ na projektu e-Sveučilišta (2024. – 2025.). Upravo je akcijsko istraživanje stvorilo metodološki i organizacijski okvir unutar kojeg su pojedine inicijative na različitim institucijama dobile puni smisao: sustavno eksperimentiranje, razvoj pedagoških inovacija, uključivanje studenata u proces kreiranja sadržaja te izgradnju interdisciplinarne zajednice praktičara.
Osnovna poruka jest da je digitalna transformacija u visokom obrazovanju zajednički proces, a ne jednokratni projekt: raste kroz male i velike intervencije, kroz institucijske iskorake, ali i kroz entuzijazam timova koji istražuju, stvaraju sadržaje i testiraju nove modele poučavanja. Ovaj je kontekst bio ishodišna točka za sve primjere predstavljenih inicijativa u nastavku.
Primjeri stvarnih promjena: multimedija, novi modeli poučavanja i studenti/ce kao autori/ce digitalnih sadržaja
Sudionici akcijskog istraživanja predstavili su širok i vrlo raznolik raspon pedagoških inovacija, od digitalne medicinske edukacije, preko matematičkih sadržaja i pravnih simulacija, do videolekcija i podcasta studenata različitih studija.
U PechaKucha formatu (20 slideova po 20 sekundi) sedam je institucija predstavilo svoje radove; tim Fakulteta organizacije i informatike (FOI): Magdalena Markovinović i Marin Grabovac (izv. prof. dr. sc. Zlatko Stapić) prikazali su kako se oprema e-Sveučilišta može koristiti za promociju inovativnih pristupa u poučavanju kao što su učenje temeljeno na radu (WBL) i zajedničko oblikovanje kurikuluma (JCC), pri čemu studenti preuzimaju aktivnu ulogu u rješavanju problemskih situacija koje imitiraju realne profesionalne izazove. Na drugom kraju spektra primjena, Vedran Vuglić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (izv. prof. dr. sc. Mirza Žižak) pokazao je kako multimedijalni studio postaje pedagoški laboratorij u kojem nastaju asinkroni sadržaji, edukativni multimedijski materijali i videolekcije usmjerene na zdravstvenu pismenost studenata.
Slična dinamika vidljiva je u provedbi akcijskog istraživanja na Sveučilištu u Slavonskom Brodu što su prikazale studentice Matea Milas, Katarina Aračić i Ivana Lovrić Senjak (doc. dr. sc. Zrinka Šimunović i doc. dr. sc. Mirko Cobović), gdje su izvannastavne aktivnosti usmjerene na studentsku produkciju postale prostor u kojem studenti različitih sveučilišnih programa uče raditi u timu, planirati projekte, koristiti tehnologiju i javno predstavljati rad. Studentice nastavničkog smjera Filozofskog fakulteta u Splitu, Anđela Bilić; Iva Vrdoljak; Lucija Rodin; Mia Milković; Anđela Prodan; Tara Todorović, (izv. prof. dr. sc. Suzana Tomaš i doc. dr. sc. Lada Maleš) pokazale su kako kroz izradu videolekcija i podcasta razvijaju digitalne i metodičke kompetencije koje će im sutra trebati u učionici, dok primjer Fakulteta za matematiku u Rijeci izv. prof. dr. sc. Vedrane Mikulić Crnković i kolege Bojana Crnkovića pokazuje kako se zahtjevna STEM područja mogu unaprijediti nizom malih, ali promišljenih digitalnih intervencija koje povećavaju jasnoću i interaktivnost sadržaja.
Drugi rad s FOI-ja, koji je predstavila studentica Eva Petrović (dr. sc. Barbara Šlibar i prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep) pokazao je kako se u nastavi koristi metoda flipped classroom i simulacije pregovaranja: studenti kroz snimanje videa, analizu i refleksiju razvijaju komunikacijske i analitičke vještine u okruženju koje potiče donošenje odluka. Kako su pokazale studentice Marta Laco i Sara Glamočić (prof. dr. sc. Ivana Kunda i doc. dr. sc. Dejana Golenko), na Pravnom fakultetu u Rijeci, digitalni alati služe za simulacije slučajeva, interaktivne analize i rad sa stvarnim pravnim materijalima, približavajući studentima način razmišljanja potrebnog u modernom pravnom kontekstu. Impresivan doprinos dao je i Veterinarski fakultet u Zagrebu, gdje je grupa studenata – Olivea Lee Hay, Mia Maria MIjatović, Finley Joel Underwood, Jad Chalhoub, Maja Marica Čizmić i Eric Maximilian Erichorn (prof. dr. sc. Snježana Kužir i sur.) prezentirala spoj digitalnih histoloških preparata i studentskih edukativnih podcasta – model učenja u kojem vrlo zahtjevne stručne materijale studenti uz pomoć profesora, knjižničara i stručnjaka za IT podršku, transformiraju u razumljivije, pristupačnije i suradnički oblikovane digitalne obrazovne sadržaje.
Zajednička nit svih ovih primjera jest razvidna: nastavnici i studenti postaju partneri u kreiranju digitalnog akademskog iskustva, a multimedija se ne koristi samo kao alat, nego kao sredstvo građenja samopouzdanja, kompetencija i zajednice.
Druga događanja, radionice i stvaranje zajednice: THECUC kao živi laboratorij
THECUC 2025 obilježila je i bogata mreža radionica, panela i BoF rasprava koje su dodatno osvijetlile širu sliku digitalne transformacije, za koje su sudionici akcijskog istraživanja pokazali značajan interes te i sami sudjelovali u njihovoj konceptualizaciji.
Na svečanom otvaranju konferencije, koje je provedeno u obliku dijaloga s različitim dionicima visokog obrazovanja, svoju perspektivu podijelile su i dvije studentice Sveučilišta u Slavonskom Brodu, Matea Milas i Ivana Lovrić Senjak. Studentice su istaknule važnost uključivanja studenata/ica u CARNET-ovu konferenciju za visoko obrazovanje te pokazale potrebu za platformom umrežavanja studenata i studentskih konferencija na temu digitalne transformacije visokog obrazovanja. Osim studentica, na svečanom su otvaranju govorili i profesori, sudionici akcijskog istraživanja. Izv. prof. dr. sc. Suzana Tomaš s Filozofskog fakulteta u Splitu istaknula je važnost usluge Digitalna zrelost visokih učilišta, koncepta koji ima snagu dodatno motivirati visokoobrazovne institucije za razvoj digitalne zrelosti. Doc. dr. sc. Mirko Cobović također je zaključio je da je projekt e-Sveučilišta jak poticaj za promjene koje su nužne u sustavu kako bi se postigla digitalna zrelost visokoobrazovnih institucija.
Sudionici akcijskog istraživanja pokazali su velik interes (i već zavidnu razinu znanja) za radionice iz multimedije, kao i za demonstracije posvećene MultiLab okruženju, tijekom koje je sudionicima predstavljen koncept multifunkcionalnih, obrazovnih i inovativnih prostora koji će biti na raspolaganju akademskoj i obrazovnoj zajednici u sveučilišnim gradovima – Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu. Osim Multilaba, kroz brojna su događanja sudionicima akcijskog istraživanja predstavljeni i koncepti CARNET akademije i obrazovnog programa kao i CARNET-ov Portal koji će nuditi pregršt sadržaja i podcast usmjeren na primjenu tehnologije u obrazovanju putem autorskih članaka i gostovanja članova akademske i šire zajednice koji se bave promišljanjem primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju.
Kroz panel sesiju o vrednovanju razvoja digitalnih kompetencija i digitalnih obrazovnih sadržaja u sustavu visokog obrazovanja, koja je izravan rezultat dijaloga sa sudionicima akcijskog istraživanja i njihovog usmjeravanja razvoja projekta e-Sveučilišta, sudjelovali su ključni dionici znanosti i visokog obrazovanja (MZOM, AZVO, Sveučilište u Zadru i Sveučilište u Rijeci), pokazala se potreba da se razvoj kompetencija i kvaliteta materijala promatraju kao međusobno povezane dimenzije poučavanja u post-digitalnom dobu. Osim toga, zaključeno je da je potrebna jača povezanost i intervencija dionika javnih sveučilišnih politika – Rektorskog zbora, MZOM-a, AZVO-a i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, kako bi se moglo uspostaviti digitalno zrele ustanove i institucionalizirati vrednovanje i nagrađivanje djelatnika/ca koji aktivno koriste resurse dodijeljene kroz nacionalni projekt e-Sveučilišta. Poseban je interes studenata/ica pobudila BoF sesija Sveučilišnog računskog centra (Srce), partnerske ustanove na projektu i u akcijskom istraživanju (doc. dr. sc. Sandra Kučina Softić i dr.) – „Možemo li bolje?“, u kojoj su studenti i nastavnici strastveno komentirali svakodnevno iskustvo nastave.
Značajan doprinos konferenciji dali su sudionici akcijskog istraživanja: izv. prof. dr. sc. Mirza Žižak sa studentom Vedranom Vuglićem prikazao je istraživanja o stavovima studenata o umjetnoj inteligenciji u medicinskoj edukaciji te kroz dodatnu radionicu pokazali kako se koriste automatizirani sustavi za snimanje. S istog je fakulteta, na panelu „Otvorena znanost u praksi“, doc. dr. sc. Lea Škorić moderirala diskusiju o preduvjetima, izazovima i održivosti otvorene znanosti u hrvatskom okruženju. U sklopu panela istaknuta je uloga CARNET-a u razvoju resursa potrebnih za otvoreno obrazovanje kroz projekt e-Sveučilišta: od (1) LMS-a Loomen, (2) repozitorija za pohranjivanje i dijeljenje video sadržaja Meduza i (3) digitalnih obrazovnih sadržaja Edutorij, čija će nova inačica nastavnicima i drugim zaposlenicima visokog obrazovanja pružiti mogućnost objave, recenziranja i dijeljenja digitalnih obrazovnih sadržaja, do ranije spomenutih (4) fizičkih prostora MultiLabova s različitim inovativnim tehnološkim rješenjima koji će nastavnicima i drugim dionicima visokog obrazovanja biti dostupni u četiri sveučilišna grada.
Posebnost THECUC-a 2025 bila je prisutnost studentica i studenata, koji su obilježili gotovo svaki segment programa: sudjelovanje u panelima, autorstvo radionica, PechaKucha izlaganja, rasprave o kvaliteti nastave i neformalna druženja. Njihova energija, otvorenost, znatiželja i kreativnost učinile su konferenciju zajedničkim iskustvom i pokazale kako izgleda zajednica koja živi digitalnu transformaciju – ne samo u teoriji, nego u svim sadržajnim elementima, uključujući i plesni podij. 🙂
Završio je THECUC 2025, ali akcijsko istraživanje se nastavlja. U idućim tjednima bit će objavljene follow-up aktivnosti, pozivi za nove radionice i mogućnosti uključivanja studenata i nastavnika u daljnje istraživačke korake. Zajedno nastavljamo graditi otvoreno, digitalno i uključivo visoko obrazovanje.
