preskoči na sadržaj
.
| Zadnja izmjena 12. 5. 2009. u 16:15 sati |

Društveno označavanje

Autor: Vlatka Zahirović

Uvod

Sve češće pretražujemo Internet u potrazi za podacima. Pri nekom istraživanju podaci su raspršeni na više web stranica. Adrese web stranica koje nam se učine korisnima označavamo u svom web pregledniku da bismo im mogli kasnije pristupiti. Popisi web stranica koje smatramo korisnima mogu se produživati u nedogled. Da bismo se lakše snašli u popisima, označene stranice grupiramo tematski u mape te kada nam zatrebaju podaci, pretražujemo mape. Problem nastaje ako radimo na više računala te na svakom imamo web preglednik u kome smo zabilježili neke stranice. Nalaze li se u svakom od tih web preglednika potrebne adrese? Što ako želimo nekoga uputiti na određene stranice? Odgovor na ta pitanja daje društveno označavanje (social bookmarking).

Društveno označavanje

Adresu web stranice koju želimo kasnije posjetiti možemo pohraniti u web preglednik na svom računalu. Taj postupak naziva se označavanje (bookmarking), a pohranjene adrese nazivamo oznake (bookmarks). Ukoliko želimo popis označenih web stranica podijeliti s drugima ili ga učiniti dostupnim s bilo kojeg računala, možemo ga pohraniti na posebnu web stranicu. Društveno označavanje (social bookmarking) je postupak stvaranja i pohranjivanja popisa označenih adresa web stranica i korisnih Internet resursa na javne web stranice. Web stranice koje sadrže popise resursa nazivamo servisi društvenog označavanja.
Kreiranje popisa resursa zahtijeva otvaranje korisničkog računa na nekom od servisa društvenog označavanja. Otvaranje računa i korištenje servisa je uglavnom besplatno.
Prilikom dodavanja pojedine adrese web stranice na popis, stranicu opisujemo ključnim riječima (tags) i klasificiramo je po određenim područjima (tagging) što olakšava njen pronalazak. Popisi resursa mogu biti dostupni javnosti ili specifičnoj mreži korisnika, tako da drugi korisnici sa sličnim interesima mogu pregledavati pohranjene poveznice.
Aktivnosti kao što su društveno označavanje omogućavaju korisnicima različite poglede na podatke i resurse kroz neformalnu organizacijsku strukturu. Korisničko dodavanje ključnih riječi i oznaka omogućava pronalazak ne samo poveznica koje tražimo, nego i pojedinaca s istim područjem interesa, što dovodi do društvenog umrežavanja.

Servisi za društveno označavanje

Servisi za društveno označavanje uvode posve novi način organizacije podataka. Resursi su kategorizirani uporabom neformalno pridruženih, korisnički definiranih ključnih riječi ili oznaka. Uporaba takvih oznaka omogućuje korisnicima servisa pretraživanje poveznica po ključnim riječima i temama. Oznake se nalaze na popisima koje su kreirali korisnici te je pretraživanje moguće i po korisničkim računima te broju korisnika koji imaju pohranjenu poveznicu.
Ideja online razmjene vlastitih poveznica sa ostalim korisnicima potiče iz 1996. godine kada je nastao prvi servis društvenog označavanja (itList.com). S vremenom su se razvili i drugi servisi te ih danas ima nekoliko desetaka, a njihova popularnost sve više raste. Trenutno vrlo popularni servisi društvenog označivanja su: del.icio.us, thumbilicio.us, StumbleUpon, furl, digg, BlinkList...
Sve veća konkurencija i rastuća popularnost servisa društvenog označavanja dovodi do proširenja i unaprijeđenja postojećih usluga. Osim razmjene poveznica, servisi omogućuju ocjenjivanje poveznica, komentiranje, dodavanje bilješki, recenziju, stvaranje grupa i društvenih mreža. Neki servisi imaju i sliku (screenshot) poveznica što omogućuje korisnicima veću preglednost pohranjenih resursa. Više servisa omogućava dodavanje poveznica na popis izravno iz web preglednika pomoću dodataka instaliranih u pregledniku. Servis BlinkList prilikom otvaranja korisničkog računa nudi mogućnost dodatka web pregledniku (gumb “blink!”) koji omogućava spremanje adrese trenutno otvorene web stranice na popis resursa korisnika.
Kategorizacija i rangiranje resursa je kontinuirani proces te sve više servisa omogućava korisnicima pretplatu na obavijesti vezane uz određenu temu. Pretplatnicima se omogućava da putem elektroničke pošte dobiju obavijest o pojavi novog resursa koji ih zanima odmah nakon što ga drugi korisnik pohrani.

Prednosti društvenog označivanja

Koristeći servise društvenog označivanja stvaramo online bazu poveznica i Internet resursa koje želimo podijeliti s drugima. Razmjena poveznica je na taj način pojednostavljena, a korisnik može pristupiti svom popisu resursa sa bilo kojeg računala.
Osim razmjene poveznica, servisi društvenog označivanja omogućavaju pronalaženje korisnika sa sličnim interesima te stvaranje interesnih skupina unutar kojih se može raspravljati o željenoj temi.
Pri stvaranju popisa korisnik sam dodaje ključne riječi i oznake poveznicama i resursima. Rezultat toga je kategorizacija podataka okrenuta korisniku jer je čitava klasifikacija temeljena na oznakama obavljena od strane korisnika koji razumiju sadržaj resursa, za razliku od računalnih programa koje upotrebljavaju Internet pretraživači i koji istu stvar pokušavaju odrediti algoritamski. Osim toga, rangiranje resursa u društvenom označivanju se provodi na temelju broja korisnika koji su označili pojedini resurs, a ne na temelju broja vanjskih poveznica koje na njega pokazuju. Time se korisniku pruža bolja slika o korisnosti nekog resursa.

Nedostaci društvenog označivanja

Društvenim označavanjem može se baviti bilo tko. Svu klasifikaciju i označavanje na servisima rade korisnici koji su najčešće potpuni laici što se tiče klasifikacije pojmova, a kako standard označivanja i kategoriziranja poveznica ne postoji, može doći do nejasnoća i pogrešaka prilikom stvaranja oznaka. Osim toga, ne postoji mogućnost za definiranje hijerarhijskih relacija među oznakama.

Upotreba društvenog označivanja u nastavi

Mogućnosti upotrebe društvenog označavanja u nastavi su višestruke. Društveno označavanje omogućava stvaranje popisa omiljenih filmova, knjiga koje su učenici pročitali ili žele pročitati, popis omiljenih glazbenika, pjesama, blogova koje prate, popis gradova koje žele posjetiti... Stvaranjem takvih popisa učenici se mogu povezati u skupine, odnosno mreže sa zajedničkim područjem zanimanja. Stvaranjem takvih mreža, učenici mogu predložiti drugima web stranice koje su pronašli ili vidjeti na popisima drugih učenika nove resurse.
Druga mogućnost upotrebe društvenog označivanja u nastavi je stvaranje zbirki linkova vezanih za određeno nastavno gradivo. Nastavnik može napraviti početnu zbirku te je preporučiti učenicima kao dodatak nastavi.
Još jedna od mogućih upotreba društvenog označivanja u nastavi je i stvaranje zbirki linkova na zadanu temu grupe učenika ili učenika pojedinca. Stvaranje zbirki linkova nije moguće bez istraživačkog rada. Istražujući resurse na Internetu, učenici stvaraju vlastito znanje o određenoj temi. Ovakav način rada razvija kod učenika sposobnost organiziranja sadržaja. Pohranjivanje resursa zahtijeva od učenika odlučivanje o važnosti i kvaliteti resursa te je li taj resurs vrijedno podijeliti s ostalima. Nakon što odluči dodati link u zbirku, učenik mora tom resursu dodati oznaku i po potrebi bilješku. Dodajući oznaku resursu, učenik ga sadržajno određuje što potvrđuje prisutnost konstruktivizma. 
Ukoliko zbirku linkova stvara grupa učenika, razvija se zajedništvo među učenicima te suradničko učenje. Izradom zbirke linkova učenicima raste samopouzdanje jer su dio zajednice i daju svoj doprinos u stvaranju znanja cijelog društva. Kako zbirke ostaju na korištenje i budućim generacijama, učenici su dodatno motivirani obaviti zadatak kvalitetno. Nastajanjem novih web stranica o određenoj temi, učenici su slobodni dodati nove linkove u zbirke. Na taj način prijeđena je granica između formalnog i cjeloživotnog učenja.

Zaključak

Društveno označavanje pojednostavljuje razmjenu poveznica i Internet resursa koje pojedini korisnik označi. Označavanje izvora podataka ključnim riječima mijenja način organizacije i pronalaženja podataka. Sve je manje važno znati i pamtiti gdje smo pronašli neki podatak, a sve je važnije znati kako ga pronaći koristeći okvire koje kreiraju i dijele suradnici. 

Izvori

http://elacd.carnet.hr/index.php/Drustveni_softver
http://en.wikipedia.org/wiki/Social_bookmarking
http://hr.wikipedia.org/wiki/Social_bookmarking
http://net.educause.edu/ir/library/pdf/ELI7001.pdf
http://wwww.carnet.hr/tematski/drustvenisoftver
http://www.scribd.com/doc/2413801/The-Role-of-delicious-in-education

Slike su preuzete s:
http://www.afhill.com/blog/social-media/social-bookmarking/
http://www.frontiernet.net/%7Etechlady/Bookmarking.html


 
podrska@raspored-sati.hr jpetric@raspored-sati.hr petra.bradara@raspored-sati.hr webmaster@raspored-sati.hr pbenko@raspored-sati.hr gmarks@raspored-sati.hr admin@donja-dubrava.hr filip.lesic@donja-dubrava.hr jkovicic@donja-dubrava.hr racunovodstvo@donja-dubrava.hr benkovic@donja-dubrava.hr anamarija.peric@donja-dubrava.hr markovic@donja-dubrava.hr hrvoje@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr info@shire.zemris.fer.hr admin@shire.zemris.fer.hr info@laold.internetsegura.pt admin@laold.internetsegura.pt http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr http://shire.zemris.fer.hr http://laold.internetsegura.pt
preskoči na navigaciju