prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Podrška primjeni digitalnih tehnologija u obrazovanju – BrAIn

+Otvori sve -Zatvori sve

BrAIn

Nositelj projekta i mjerodavna tijela

Nositelj projekta je Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET.
Mjerodavno tijelo koje je nadležno CARNET-u je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, kojemu je nadležna Vlada RH.

Cilj projekta

Cilj projekta je doprinijeti kvaliteti i duljini vremena koje učenici provode u odgojno-obrazovnom procesu kroz integraciju digitalnih tehnologija za uspostavu personaliziranog pristupa učenju i poučavanju te kroz razvoj kurikuluma i digitalnog obrazovnog sadržaja iz područja digitalnih tehnologija u nastajanju.

Specifični ciljevi projekta

  • Razvojem kurikuluma i obrazovnog programa te istraživanjem kontinuirano usmjeravati i pratiti utjecaj digitalnih tehnologija na obrazovanje s ciljem podizanja digitalnih kompetencija učenika i nastavnika.
  • Razviti sustav pametnih preporuka koji će omogućiti bolji uvid u postignuća učenika i pridonijeti personaliziranom pristupu razvoju svakog učenika
  • Automatiziranim sustavom nadzora i upravljanja osigurati visoku dostupnost digitaliziranih obrazovnih usluga kroz efikasnije, dostupnije i održivije upravljanje mrežom i kibernetičkom sigurnošću.

Trajanje projekta

Od 1. rujna 2023. godine do 31. kolovoza 2029. godine.

Projektne aktivnosti

Edukacija i istraživanje

Razvoj digitalnih kompetencija temeljem znanstvenih spoznaja

  • Izrada, revizija i provedba kurikuluma izvannastavne aktivnosti i fakultativnog predmeta za razvoj digitalnih kompetencija učenika

U ovoj aktivnosti izrađen je kurikulum za izvannastavnu aktivnost i kurikulum za fakultativni predmet s ciljem razvoja kritičkog mišljenja o utjecaju tehnologija u nastajanju, uključujući umjetne inteligencije, i osposobljavanja za praktičan rad s tehnologijama u nastajanju. Preporuka je izvannastavnu aktivnost provoditi u 7. i 8. razredu osnovne škole, a fakultativni predmet provoditi u 2. i 3. razredu srednje škole. Kurikulumi se mogu provoditi i u drugim razredima ovisno o mogućnostima pojedine škole.

Kurikulum izvannastavne aktivnosti za osnovne škole je dostupan ovdje

Kurikulum fakultativnog predmeta za srednje škole je dostupan ovdje

Eksperimentalna provedba kurikuluma provodi se tijekom 2024./2025. godine. Istovremeno se provodi i istraživanje za prikupljanje povratnih informacija o iskustvima primjene kurikuluma. 

Kurikulumi će se revidirati tijekom 2025./2026. školske godine temeljem povratnih informacija sudionika njihove eksperimentalne provedbe. 

Redovna primjena kurikuluma izvannastavne aktivnosti i fakultativnog predmeta provodi se od 2025./2026. školske godine pa sve do kraja projekta (31. kolovoza 2029. godine).  

  • Izrada digitalnih obrazovnih sadržaja temeljenih na kurikulumu izvannastavne aktivnosti i fakultativnog predmeta

Primjena kurikuluma izvannastavne aktivnosti i fakultativnog predmeta bit će podržana razvojem pripadajućih digitalnih obrazovnih sadržaja za učenje i poučavanje kojim će se osobito obuhvatiti teme koje su slabo dostupne na hrvatskom jeziku.

  • Program obrazovanja namijenjen odgojno-obrazovnim djelatnicima škola

Korisnici (prvenstveno učitelji i nastavnici, ali i stručni suradnici i ravnatelji škola) obrazovati će se putem različitih formata obrazovanja kroz edukacije uživo i online, primjerice radionice koje će biti organizirane na lokacijama, te webinare i e-tečajeve.

Obrazovanje će obuhvatiti i teme za provedbu razvijenih kurikuluma.

Istraživanje

U sklopu aktivnosti istraživanja predviđena je kontinuirana  diseminacija rezultata/preporuka za razvoj dobrobiti vezano uz korištenje tehnologije za sve ključne dionike (kreatore obrazovnih politika, odgojno-obrazovne djelatnike, učenike, roditelje). Istraživanje se planira provesti u suradnji s partnerima koji će se odabrati putem javnog poziva. Predviđeno je da partneri sudjeluju u svim fazama istraživanja.

Istraživanje će se provoditi u dvije faze:

  • Pilot istraživanje – koje će obuhvatiti analizu postojećeg stanja kroz fokus grupe i polustrukturirane intervjue, analizu potreba i rezultata relevantnih empirijskih istraživanja i dosadašnjih znanstvenih publikacija. Također, u okviru ove faze izradit će se metodologija za veliko istraživanje.
  • Veliko istraživanje – dubinsko longitudinalno istraživanje. Na temelju pilot istraživanja odredit će se relevantna istraživačka područja na kojima će raditi različiti istraživački timovi. Istraživanje će uzeti u obzir sva tri oblika obrazovanja i sve dionike obrazovanog procesa djece i adolescenata – (1) formalno obrazovanje; (2) neformalno obrazovanje, (3) informalno obrazovanje, te sve dionike odgojno-obrazovnog sustava – (1) učenice i učenike, (2) obrazovne djelatnice i djelatnike, (3) roditelje/ skrbnice i skrbnike.

Rezultat koji se planira ostvariti na razini aktivnosti je provedeno istraživanje utjecaja digitalnih tehnologija na učenike te kurikulum izvannastavne aktivnosti i fakultativnog predmeta za razvoj digitalnih kompetencija učenika.

Pametne preporuke

Cilj ove aktivnosti je razviti sustav pametnih preporuka koji će omogućiti bolji uvid u postignuća učenika i predlagati personalizirani pristup razvoju svakog učenika sa svrhom otkrivanja afiniteta učenika i optimiranja njegovih ishoda učenja. Do navedenog cilja se namjerava doći kroz sljedeće aktivnosti:

Analiza potreba ključnih dionika i krajnjih korisnika

Analiza potreba ključnih dionika i krajnjih korisnika provodit će se u kontekstu izgradnje sustava pametnih preporuka i potrebnih nadogradnji u formi fokus grupa s ključnim dionicima i krajnjim korisnicima. Provedenim istraživanjem kreirat će se koncept konačnog rješenja sustava pametnih preporuka, a početni koncepti provjeriti će se tijekom projekta istom metodologijom te će se razvoj sustava uskladiti s unaprijeđenim konceptima.

Razvoj etičkih i pedagoških normi

Intervencije u odgojno obrazovne procese i sustave mogu imati dugoročne posljedice za razvoj društva te je potrebno svaku takvu intervenciju provoditi s posebnom pažnjom. Naročito je to važno kod sustava koji nastoje kroz automatizaciju odgojno obrazovnih procesa poboljšati sustav i osobni razvoj učenika i njihov krajnji ishod, s posebnim naglaskom na područje umjetne inteligencije koja razvija samoučeće sustave. Sustavi koji počivaju na umjetnoj inteligenciji počivaju na velikoj količini podataka koji se prikupljaju stoga se treba posvetiti posebna pozornost čuvanju privatnosti i nju od početka ugrađivati u sve dijelove sustava.

Nadogradnja postojećih sustava u svrhu izgradnje standardih i otvorenih izvora podataka

CARNET je uspostavio ili ima pod svojom kontrolom sustave i aplikacije koji mogu biti vrijedni izvori podataka o ponašanju i postignutim ishodima učenja. Dio tih podataka je već integriran u CARNET-ov analitički ekosustav, ali kod dijela sustava potrebno je napraviti određene dorade kako bi se podaci mogli prikupljati na standardiziran način preko otvorenih i standardiziranih protokola.

Komunikacijska platforma

Razvojem komunikacijske platforme CARNET će uspostaviti sustav koji omogućava efikasnu i sigurnu komunikaciju svih dionika obrazovnog sustava i razmjenu poruka korisnika CARNET-ovih obrazovnih usluga. Osim sigurnog okruženja dionika obrazovnog sustava vlastita komunikacijska platforma doprinijet će sa svojim podacima boljem razumijevanju potreba i navika korisnika te dodatno doprinijeti izvorima podataka.

Izgradnja sustava pametnih preporuka

Sustav pametnih preporuka za učenje i poučavanje oslanja se na metode za dubinske analize (rudarenje podataka, eng. data mining) i prediktivnu analitiku koja analitičarima podataka i znanstvenicima omogućava pronalaženje veza između podataka, identificiranje prediktora korištenjem alata za rudarenje podataka, razvoj i testiranje prediktivnih modela te primjenu modela nad stvarnim podacima.
Na osnovu dostupnih izvora podataka izgradit će se sustav koji će pomoći nastavnicima u praćenju digitalnih postignuća učenika i omogućiti personaliziraniji pristup svakom učeniku prvenstveno kroz bolje shvaćanje njegovih navika u obrazovnom procesu i njegovih postignuća. Sustav treba omogućiti svakom učeniku kao krajnjem korisniku bolje shvaćanje njegovih vlastitih postignuća u odnosu na svoju okolinu i razumijevanje preporuka koje mu mogu pomoći da se usmjeri u područja za koja je najmotiviraniji, ali i da savlada ishode učenja u područjima za koja ima manji interes. Roditeljima učenika, učiteljima i stručnim suradnicima u školi treba omogućiti uvid u postignuća učenika te ukazati na odstupanja u ponašanju, odnosno poslati rana upozorenja na isto.

Edukacija ključnih dionika

Da bi se izbjegla kriva interpretacija sustava pametnih preporuka posebna pozornost će se posvetiti edukaciji ključnih dionika, ali i krajnjih korisnika o mogućnostima sustava i načinima njegova korištenja. Edukacija će se provesti kroz kombinaciju online i uživo edukacija primjerenih svakoj od pojedinih skupina.

Izgradnja i nadogradnja računalno-komunikacijske infrastrukture pametnih preporuka

Kako bi sustav pametnih preporuka ispunio krajnju svrhu, nužno je osigurati odgovarajuću infrastrukturu u CARNET-ovim podatkovnim centrima koja će služiti za smještaj aplikacija, pohranu velikih količina podataka te ostalih vezanih servisa u projektu.

Mrežni aspekti UI

AIOps (Artificial Intelligence for IT Operations) sustavi kombiniraju prikupljanje velike količine podataka te strojno učenje za potrebe automatizacije IT operativnih procesa, što uključuje korelaciju događaja u mreži, detekciju anomalija te određivanje uzroka smetnji.

Nabavu AIOps sustava u sljedećim koracima:

  • Snimka stanja postojećih servisa i analiza poslovnih procesa
  • Implementaciju AIOps sustava

Edukacija djelatnika CARNET-a o radu AIOps sustava

AIOps sustav usmjeren je na korisnike CARNET mreže u školama (nastavno osoblje i učenike) za koje sustav rješava smetnje korelacijom podataka uz pomoć strojnog učenja. Smetnje detektira sam AIOps sustav te rješava uzroke istih prije nego krajnji korisnik primijeti problem te na taj način poboljšavamo korisničko iskustvo unutar CARNET mreže.

Cilj implementacije sustava je automatizacija poslovanja te povećanje poslovne učinkovitosti, dok je krajnji rezultat poboljšanje korisničkog iskustva djelatnika i učenika u školama.

Pametna kibernetička sigurnost

Sustav koji radi s povjerljivim podacima iziskuje odgovarajuću kibernetičku sigurnost i zaštitu. U projektu je predviđena izrada edukacijskih materijala koji će biti dostupni u online okruženju, a isti su mrežno povezani sa raznim učeničkim podacima te u međusobnoj kombinaciji trebaju ponuditi korisnicima automatizirane preporuke pomoću kojih se produbljuje znanje i/ili otklanjaju nedostaci i nejasnoće. Stoga je neophodno razviti automatizirane proaktivne i reaktivne sigurnosne procese koji će omogućiti stalnu provjeru sigurnosti mrežnih mjesta te, u slučaju računalno-sigurnosnih incidenata, obradu istih prema relevantnim procedurama i protokolima.

Razvoj sustava automatiziranog rješavanja kibernetičkih incidenata

Razvoj idejnog i glavnog nacrta sustava automatiziranog i pametnog rješavanja kibernetičkih incidenata bazira se na detaljnoj i preciznoj analizi internih podataka, znanja i procesa rješavanja incidenata te korelacije podataka sa eksternim podatcima. Ključne aktivnosti odnose se na adresiranje novih prijetnji i rješavanje sofisticiranih napada te uključuju izradu glavnog (i pripadajućih idejnih) nacrta te razvoj sustava i izradu uputa za korištenje i održavanje istoga.

Nadogradnja sustava za ranu detekciju ranjivosti i mogućih incidenata

Intenzivnim razvojem tehnologija razvoja web sjedišta, ranjivostima novih tehnologija i novim metodama koje se koriste u kibernetičkim napadima stavlja se zahtijev za stalne nadogradnje sustava za radnu detekciju ranjivosti skeniranjem svih HR web sjedišta. Sustav se planira integrirati sa sustavom za automatizaciju obrade kibernetičkih incidenata. Aktivnosti obuhvaćene ovim segmentom odnose se na izradu idejne i tehničke dokumentacije za nadogradnju sustava koji skenira HR web prostor s ciljem otkrivanja ranjivih web sjedišta i onih koji su već kompromitirana te potom sustav otklanja pronađene ranjivosti.

Usklađivanje procesa prijave i obrade incidenata sa EU i nacionalnom regulativom

U svjetlu nove NIS 2 Direktive (EU) 2022/2555, nužno je provesti regulatorno i procesno usklađivanje procesa prijave i obrade incidenata sa EU direktivom te pripadajućim aktom transpozicije u nacionalno zakonodavstvo. Za proces usklađivanja napravit će se snimka stanja i identifikacija ključnih usluga. Također kroz aktivnost će se napraviti usklađivanje aktivnosti, procedura te prilagođavanje kapaciteta Nacionalnog CERT-a sa zahtjevima direktive (EU) 2022/2555 kao nadležnog CSIRT-a propisanim sektorima.

Javni poziv za odgojno obrazovne radnike škola za sudjelovanje u projektu „BrAIn“

Javni poziv za odgojno obrazovne radnike škola za sudjelovanje u projektu „BrAIn“

Izrazi koji se koriste u ovom dokumentu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. 

CILJ/SVRHA JAVNOG POZIVA

Prijava na ovaj javni poziv podrazumijeva sudjelovanje u sljedećim aktivnostima:

1. Primjena kurikuluma izvannastavne aktivnosti i kurikuluma fakultativnog predmeta Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene 

     1. 1. eksperimentalna primjena kurikuluma izvannastavne aktivnosti i kurikuluma fakultativnog predmeta, sudjelovanje u edukacijama za primjenu kurikuluma, te sudjelovanje u istraživanju za povratne informacije eksperimentalne primjene kurikuluma;

     1. 2. redovna primjena kurikuluma izvannastavne aktivnosti i kurikuluma fakultativnog predmeta; sudjelovanje u edukacijama za primjenu kurikuluma;

2. sudjelovanje u programu obrazovanja korisnika na teme digitalnih tehnologija, tehnologija u nastajanju i umjetne inteligencije;

3. sudjelovanje u istraživanju o primjeni digitalnih tehnologija i dobrobiti učenika;

4. sudjelovanje u razvoju sustava pametnih preporuka.

Moguće je sudjelovati u svim navedenim aktivnostima kao i u jednoj ili više aktivnosti po želji.

Ako želite sudjelovati samo u edukacijama na teme digitalnih tehnologija, tehnologija u nastajanju i umjetne inteligencije, nije potrebna prijava na javni poziv. Napominjemo da će se od 2024./2025. školske godine održavati edukacije za podršku provedbi razvijenih kurikuluma, a od 2025./2026. školske godine bit će dostupne i druge edukacije na teme digitalnih tehnologija, tehnologija u nastajanju i umjetne inteligencije. Informacije o edukacijama bit će objavljene na CARNET-ovim kanalima (web stranici i društvenim mrežama). 

Aktivnosti su detaljnije objašnjene u nastavku.

AKTIVNOSTI KOJE ĆE SE PROVODITI

Aktivnost 1: Primjena kurikuluma izvannastavne aktivnosti i kurikuluma fakultativnog predmeta Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene

Kurikulum izvannastavne aktivnosti za osnovne škole je dostupan ovdje.

Kurikulum fakultativnog predmeta za srednje škole je dostupan ovdje.

Cilj je kurikuluma u širem smislu razvoj digitalnih kompetencija i osposobljavanje učenika osnovnih i srednjih škola za praktičan i kreativan rad s tehnologijama u nastajanju i umjetnom inteligencijom. Učenici će se upoznati s potencijalom digitalne tehnologije i umjetne inteligencije i njihovog utjecaja na život. Kurikulum će učenicima omogućiti razumijevanje ne samo kako digitalne tehnologije i umjetna inteligencija utječu na život, odnosno kako se one koriste i utječu na učenje, čitanje, zabavu, tjelesnu aktivnost i više, već i što učenici trebaju znati i razumjeti o digitalnim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji kako bi postali korisnici i kreatori digitalnih alata i alata koji se temelje na umjetnoj inteligenciji.

Kurikulumi su prvenstveno namijenjeni učiteljima i nastavnicima Informatike u osnovnim i srednjim školama, ali i svim drugim zainteresiranim predmetnim nastavnicima.

Preporuka je izvannastavnu aktivnost provoditi u 7. i 8. razredu osnovne škole na način da učenici 7. razreda osnovne škole pohađaju 1. godinu učenja, a učenici 8. razreda 2. godinu učenja. U skladu s organizacijskim mogućnostima škole aktivnost se može provoditi i u drugim razredima. Satnica obuhvaća 35 sati godišnje.

Preporuka je fakultativni predmet provoditi u 2. i 3. razredu srednje škole na način da učenici 2. razreda srednje škole pohađaju 1. godinu učenja, a učenici 3. razreda 2. godinu učenja. U skladu s organizacijskim mogućnostima škole aktivnost se može provoditi i u drugim razredima. Satnica nastavnoga predmeta obuhvaća 35 sati godišnje.

Više informacija o provedbi kurikuluma pročitaj dolje pod Pitanja i odgovori.

Aktivnost 1. 1.: Eksperimentalna primjena kurikuluma izvannastavne aktivnosti i fakultativnog predmeta te praćenje primjene istraživanjem što obuhvaća:

  • eksperimentalna primjena kurikuluma izvannastavne aktivnosti i kurikuluma fakultativnog predmeta;
  • sudjelovanje u edukacijama za primjenu kurikuluma;
  • sudjelovanje u akcijskom istraživanju radi unapređenja kurikuluma.

Planirana je eksperimentalna provedba kurikuluma izvannastavne aktivnosti za osnovne škole i kurikuluma fakultativnog predmeta za srednje škole tijekom 2024./2025. školske godine.

Odgojno-obrazovnim radnicima bit će dostupne edukacije kao podrška u eksperimentalnoj primjeni kurikuluma. Osobe koje provode kurikulume dužne su sudjelovati na barem jednoj takvoj edukaciji (primjerice webinaru).

Planirano je istraživanje  za prikupljanje povratnih informacija odgojno-obrazovnih radnika škola o iskustvima primjene kurikuluma. Provest će se akcijsko istraživanje te prikupljanje kvantitativnih i kvalitativnih podataka kako bi se obuhvatili različiti aspekti i specifičnosti iskustava primjene kurikuluma. Prikupljene povratne informacije primijenit će se u reviziji kurikuluma.

Aktivnost 1. 2. Redovna primjena kurikuluma izvannastavne aktivnosti i kurikuluma fakultativnog predmeta

Redovna primjena kurikuluma izvannastavne aktivnosti i fakultativnog predmeta planirana je od 2025./2026. školske godine pa sve do kraja projekta (31. kolovoza 2029. godine). Nakon projekta kurikulum će i dalje biti dostupan za primjenu.

Kurikulum će se revidirati tijekom 2025./2026. školske godine temeljem povratnih informacija sudionika eksperimentalne provedbe kurikuluma. Nakon toga, izradit će se digitalni obrazovni sadržaji kao podrška u primjeni kurikuluma. U sklopu programa obrazovanja bit će dostupne edukacije za redovnu primjenu kurikuluma.

Aktivnost 2: Program obrazovanja na teme digitalnih tehnologija, tehnologija u nastajanju i umjetne inteligencije

Program obrazovanja namijenjen je svim odgojno-obrazovnim radnicima škola sa ciljem razvoja digitalnih kompetencija s fokusom na područje tehnologija u nastajanju (uključujući umjetne inteligencije) i dobrobiti u kontekstu primjene digitalnih tehnologija.

Program obrazovanja će uključivati i teme koje su relevantne za implementaciju razvijenih kurikuluma (u fazi redovne primjene kurikuluma).

Odgojno-obrazovni radnici tijekom cijelog trajanja projekta imat će mogućnost sudjelovanja u edukacijama uživo i online.

Aktivnost 3: Istraživanje o korištenju digitalne tehnologije i dobrobiti učenika koje će provesti partner – Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS). U dijelu odabranih osnovnih i srednjih škola koje se jave na poziv provodit će se kvantitativno (primjena upitnika) i kvalitativno (provedba fokus grupa i intervjua) istraživanje s učenicima, roditeljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima o korištenju tehnologije i dobrobiti učenika za čiju je provedbu potrebno imenovati koordinatora istraživanja na odabranim školama.

Aktivnost 4: Sustav pametnih preporuka

Aktivnosti za implementaciju sustava pametnih preporuka ciljaju unapređenju personaliziranog pristupa učenju.

Sustav pametnih preporuka za učenje i poučavanje u osnovi se oslanja na sustav za dubinske analize (rudarenje podataka, eng. data mining) i prediktivnu analitiku koji analitičarima podataka i znanstvenicima omogućava pronalaženje veza između podataka, identificiranje prediktora korištenjem alata za rudarenje podataka, razvoj i testiranja prediktivnih modela te primjenu modela nad stvarnim podacima. Navedeno su i aktivnosti koje će biti obuhvaćene projektom BrAIn u dijelu aktivnosti koji se tiču izgradnje sustava pametnih preporuka i izgradnje virtualnog asistenta u nastavi, operativne podrške za izgrađene sustava i implementaciju pametnih preporuka u CARNET-ove informacijske sustave za komunikaciju korisnika i dionika u obrazovnom sustavu RH.

Planiraju se aktivnosti vezane uz nadogradnje postojećih aplikacija i informacijskih sustava za potrebe izgradnje cjelovitog sustava pametnih preporuka i virtualnog asistenta u nastavi. Navedeno su informacijski sustavi koji će za sustav pametnih preporuka i virtualnog asistenta biti izvor podataka potrebnih za dubinske analize i prediktivne analitike obrazovnih podataka u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske.

Podloga i preduvjet izgradnji i svim nadogradnjama cjelovitog sustava pametnih preporuka i virtualnog asistenta u nastavi, i s njima povezanim informacijskim sustavima, u okviru projekta bit će izvršena analiza potreba ključnih dionika i krajnjih korisnika. Snimanje potreba korisnika provodit će se u kontekstu izgradnje sustava pametnih preporuka, izgradnje virtualnog asistenta u nastavi i potrebnih nadogradnji, a u formi fokus grupa s ključnim dionicima i krajnjim korisnicima.

Aktivnosti unutar ovog segmenta projekta obuhvaćaju sljedeće:

  • Treniranje velikih jezičnih modela (eng. Large Language Model – LLM) za virtualnog asistenta u nastavi:
    • provođenje iterativnog procesa treniranja uz kontinuiranu evaluaciju i prilagodbu modela, uz aktivno sudjelovanje učitelja i nastavnika u davanju povratnih informacija i prijedloga za unapređenje,
  • Odabir i prilagodba digitalnih obrazovnih sadržaja za integraciju s LLM-om:
    • sudjelovanje učitelja i nastavnika u postavljanju kriterija za odabir digitalnih obrazovnih sadržaja koji će se integrirati s LLM-om, osiguravajući visoku kvalitetu i relevantnost materijala,
    • sudjelovanje učitelja i nastavnika u pregledu i odabiru digitalnih obrazovnih resursa iz različitih izvora, uključujući otvorene obrazovne resurse (OER), s posebnim naglaskom na materijale koji podržavaju personalizirani pristup učenju,
    • prilagodba odabranih sadržaja za osiguranje kompatibilnosti s LLM i sustavom pametnih preporuka, s aktivnom ulogom nastavnika u odabiru i prilagodbi sadržaja;
  • Analiza potreba s aktivnim sudjelovanjem učitelja i nastavnika:
    • aktivno sudjelovanje, dijeljenje vlastitog iskustva, potreba i očekivanja od sustava pametnih preporuka kako bi se identificirale specifične potrebe, zahtjevi i želje korisnika, osiguravajući da sustav pametnih preporuka odgovara stvarnim obrazovnim kontekstima.

UVJETI ZA PRIJAVU

Svi kandidati moraju ispunjavati sljedeće minimalne uvjete:

  • zaposleni u školi u Republici Hrvatskoj kao odgojno-obrazovni radnici.

POSTUPAK ODABIRA

Provjeru minimalnih uvjeta provodi Stručno povjerenstvo sastavljeno od predstavnika CARNET-a koje imenuje ravnatelj CARNET-a. Povjerenstvo razmatra svaku prijavu i ravnatelju podnosi zajednički izvještaj o ispunjavanju minimalnih uvjeta i evaluaciji prijava.

Ispunjavanje minimalnih uvjeta, uvjet je za prijavu, a ocjenjuju se od strane svih članova povjerenstva s DA (ispunjava) ili NE (ne ispunjava).

NAČIN PRIJAVE

Kandidati koji podnose prijavu dužni su ispuniti web obrazac na ovoj poveznici kojim dokazuju ispunjavanje uvjeta za prijavu. U web obrazac potrebno je učitati potpisani dokument suglasnosti ravnatelja o uključivanju škole u projekt kojeg možete preuzeti ovdje.

TRAJANJE JAVNOG POZIVA

Rok za podnošenje prijave za sudjelovanje u projektu je stalno otvoren sve do kraja projekta odnosno do 31. kolovoza 2029. godine. Nepotpune i zakašnjele prijave se neće razmatrati.

Kandidatkinje mogu postavljati pitanja vezano uz tekst Poziva. Pitanja se podnose putem elektroničke pošte na adresu helpdesk@skole.hr.

Pitanja i odgovori

Pitanja i odgovore o provedbi kurikuluma “Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene” možete pronaći na sljedećoj poveznici:

Financiranje projekta

Ukupan iznos projekta je 15.000.000,00 EUR (113.017.500,00 HRK) od čega je:

  • iznos sredstava osiguran iz sredstava Europske unije i Europskog socijalnog fonda + 12.750.000,00 EUR (85%)
  • iznos sredstava osiguran u Državnom proračunu RH za nacionalno sufinanciranje 2.250.000,00 EUR (15%)