Elementi STRATEGIJE IZGRADNJE INFORMACIJSKOG DRU㏕VA U HRVATSKOJ
kao prilog za
Strategiju razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u 21. stolje鎢"


CARNet predla緀 da Strategija razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u 21. stolje鎢" obavezno uklju鑙 strategiju izgradnje Hrvatske kao dijela globalnog informacijskog dru箃va. Znanje, obrazovanje i obrazovni sustav trebaju postati jednom od temeljnih prednosti i znakom me饀narodne prepoznatljivosti Hrvatske u 21. stolje鎢.

Izgradnja informacijskog dru箃va podrazumijeva prije svega rasprostranjenu, u鑙nkovitu i svima dostupnu informacijsku infrastrukturu, koju 鑙ne ne samo ra鑥nalno-komunikacijska infrastruktura, nego i zakonska regulativa, sadr綼ji, sustavi potpore.

Moderan, kvalitetan i raznolik obrazovni sustav, prilago餰n potrebama pojedinaca i zajednice, nu綼n je preduvjet za ulazak u informacijsko dru箃vo, ali je ujedno i poluga daljnjeg razvoja Hrvatske.


Sadr綼j


Polazi箃e

Doga餫nja, trendovi i odnosi koji karakteriziraju zavr筫tak 20. stoje鎍 nedvojbeno ukazuju na to da 鎒 u 21. stolje鎢 dru箃vo biti utemeljeno na novom sustavu vrijednosti, u 鑙jem sredi箃u 鎒 biti nematerijalna dobra, prije svega znanja, informacije, ideje, komunikativnost i inteligencija.

Uspje筺ost i prednosti pojedine zajednice mjerit 鎒 se uspje筺o规u i u鑙nkovito规u kojom 鎒 se navedene vrijednosti stvarati i razmjenjivati unutar zajednice i s drugima izvan nje, te u鑙nkovito规u, brzinom i svestrano规u kojom 鎒 se te vrijednosti koristiti u svim segmentima dru箃va i dr綼ve, te u svakodnevnom 緄votu gra餫na.

Kraj 20. stolje鎍 ponudio nam je vi筫 naziva za novo dru箃vo 21. stolje鎍 u koje ulazimo: "post-industrijsko dru箃vo", "elektroni鑛o gospodarstvo", "gospodarstvo utemeljeno na znanju", "digitalno doba", odnosno najprikladniji naziv, "informacijsko dru箃vo".



Vizija (Hrvatska u 21. stolje鎢)

Kakvu Hrvatsku 緀limo u 21 stolje鎢?

甧limo Hrvatsku aktivnih, odgovornih, suradljivih, susretljivih i obrazovanih gra餫na, zadovoljnih kvalitetom 緄vota, raznovrsno规u i visokom razinom infrastrukture i usluga raspolo緄vih u Hrvatskoj. 甧limo Hrvatsku u kojoj svaki pojedinac, gra餫nin, doseljenik ili posjetitelj, jednostavno, u鑙nkovito i uspje筺o ostvaruje svoje osobne i poslovne planove i aktivnosti.


U takvoj Hrvatskoj znanje je temeljna vrijednost dru箃va. Stvaranje znanja, razmjena i kolanje znanja i informacija, te njihova uporaba nalaze se u sredi箃u svih aktivnosti unutar dru箃va. Uspje筺ost dru箃va, pojedinih njegovih segmenata i pojedinaca mjeri se prije svega razinom primijenjenog znanja i proizlaze鎜m kvalitetom proizvoda i usluga, namijenjenih dru箃vu ili pojedincima u njemu.

Sve ostale, isto tako nedvojbene vrijednosti, kao 箃o su npr. zdravlje, blagostanje i bogatstvo pojedinaca i dru箃va u cjelini, zdrav okoli ili raznolikost kulturnih bogatstava dostupnih pojedincima proizlaze iz 筰roke i sveop鎒 primjene znanja.

Obrazovanje, kao gospodarska grana, je jedan od temelja hrvatskog gospodarstva. Mnogobrojni me饀narodno prepoznati i cijenjeni proizvodi, nastali unutar te gospodarske grane, uspje筺o su integrirali druge hrvatske proizvode i prednosti i tako doprinijeli razvoju i napretku u drugim gospodarskim granama i podru鑚ima, npr. turizmu, zdravstvu, poljoprivredi i sl. Pri tome su neizbje緉e negativne posljedice razvoja i napretka, npr. u podru鑚u za箃ite okoli筧, svedene na minimum, a ipak su stvoreni kvalitetni preduvjeti za dugoro鑞i i stalni razvoj i visoku me饀narodnu konkurentnost hrvatskih proizvoda.

Hrvatski sustav permanentnog obrazovanja u鑙nkovito osposobljava gra餫ne za 緄vot i rad u uvjetima informacijskog dru箃va.

Aktivni i odgovorni pojedinci (gra餫ni), kao tvorci i nositelji znanja, ujedno su i sredi筺ji nositelji informacijskog dru箃va. Svaki pojedinac u Hrvatskoj preuzima odgovornost za svoju sudbinu i svoj posao, doprinose鎖 tako blagostanju dru箃va, ali isto tako i osobnom blagostanju i blagostanju svoje obitelji. Svekoliki napredak zajednice, osim 箃o je predmet brige dr綼ve i njezinih tijela, briga je i svakog gra餫nina.

Kvaliteta i uvjeti 緄vota gra餫na predmet su stalne brige dru箃va i dr綼ve. U informacijskom dru箃vu ostvarena je ravnopravnost svih gra餫na, koja prije svega proizlazi iz 鑙njenice da je osigurana njihova ravnopravnost u pristupu, mogu鎛ostima stvaranja i objavljivanja informacija i znanja.

Dr綼va (javni sektor), njezine aktivnosti i funkcije, usmjerene su prije svega na stvaranje povoljnog i poticajnog okru緀nja (od zakonodavno-pravnog sustava do javne telekomunikacijske i informacijske infrastrukture) u kojem nastaje, razmjenjuje se i koristi znanje, poti鑕 i podr綼va aktivnost i inicijativa svih i svakog gra餫na.

Sve slu綽e i usluge koje Hrvatska dr綼va osigurava gra餫nima, u potpunosti su dostupne gra餫nima na njima (gra餫nima) najudobniji na鑙n. Prilago餰ne su njihovim potrebama i zahtjevima. Djelovanje dr綼ve i njezinih tijela je u potpunosti javno i transparentno za sve gra餫ne.

Osnova gospodarstva, odnosno svakog poslovnog djelovanja je pojedinac, njegov poduzetni鑛i duh i inicijativa. Udru緄vanjem s drugim pojedincima i pravnim subjektima, kroz odnose utemeljene na projektnom pristupu i projektnom radu, pojedinci ostvaruju poslovne aktivnosti.

U uvjetima informacijskog dru箃va u Hrvatskoj raste broj poslovnih subjekata ali rastu i poslovne mogu鎛osti svakog od njih i hrvatskog gospodarstva u cjelini.

Nastaju nova tr緄箃a, a postoje鎍 se otvaraju i postaju nacionalna i/ili me饀narodna. Stvarne prednosti pojedinih poslovnih subjekata nalaze se u primjeni metoda upravljanja znanjima i informacijama, fleksibilnoj organizaciji, sposobnosti za brze primjene novih tehnologija, inovacija i za brze promjene.

Pojedinci (gra餫ni), dr綼va (javni sektor) i poslovni subjekti (gospodarstvo) djeluju zajedni鑛i i uskla餰no, jer samo sinergija zajedni鑛og djelovanja osigurava 緀ljene, ali i potrebne rezultate.

U informacijskom dru箃vu udaljenost i administrativno-politi鑛e granice prestale su biti preprekom za gospodarski razvoj, u鑕nje, pristup znanjima i uporabu svih raspolo緄vih usluga i servisa. Takvi uvjeti doprinijeli su tome da se otklone neujedna鑕nosti me饀 pojedinim regijama u Hrvatskoj, i da one ravnopravno sudjeluju u stvaranju i razdiobi novih vrijednosti.

Isti razlozi omogu鎍vaju da Hrvatska ravnopravno sudjeluje u stvaranju i razdiobi vrijednosti na me饀narodnoj razini, s tim da sve komparativne prednosti Hrvatske i sposobnost njezinih gra餫na sada dolaze do svog punog izra綼ja na me饀narodnoj sceni.

Hrvatsku u 21. stolje鎢 vidimo kao punopravan segment globalnog informacijskog dru箃va, segment u kojem ne samo da su uspje筺o ostvarene sve postavke i prednosti toga dru箃va, nego i kao segment koji svojim ljudskim i prirodnim bogatstvima i prednostima zna鑑jno doprinosi zajedni鑛im svjetskim vrijednostima.



Strate筴a podru鑚a djelovanja

Informacijsko dru箃vo, kao i procesi njegovog nastajanja, izgradnje i funkcioniranja nesumnjivo su izuzetno kompleksni i vi筫slojni, pa su i podru鑚a djelovanja na uspostavi, izgradnji i funkcioniranju takvog dru箃va mnogobrojna, ali i me饀sobno povezana i ovisna.




U svojem prilogu strategiji "Hrvatska u 21. stolje鎢" CARNet polazi od:
te se ograni鑑va na ona strate筴a podru鑚a djelovanja, koja su u CARNetu apsolutno jasno prepoznata kao podru鑚a od temeljnog zna鑑ja:

Informacijska infrastruktura

Pod informacijskom infrastrukturom u ovom dokumentu podrazumijeva se slo緀ni sustav koji se sastoji od:
Razvijena informacijska infrastruktura (ukoliko se u鑙nkovito i na ispravan na鑙n koristi) od izuzetne je va緉osti za funkcioniranje informacijskog dru箃va, s obzirom da nadopunjuju鎖 i multipliciraju鎖 mogu鎛osti i sposobnosti pojedinaca, ali i dr綼vnih tijela i poslovnih subjekata, predstavlja najprirodnije okru緀nje za stvaranje, pohranjivanje, preno筫nje, razmjenu, odjeljenje i primjenu znanja - temeljne vrijednosti toga dru箃va.

Va緉ost informacijske infrastrukture u informacijskom dru箃vu i potreba da se ta infrastruktura u鑙nkovito pro筰ri na sve segmente dru箃va, na svaku ustanovu, instituciju i do svakog pojedinca, proizlaze i iz 鑙njenice da samo razvijena informacijska infrastruktura omogu鎍va potrebne nove oblike komuniciranja i suradnje me饀 ustanovama i pojedincima. Samo takva infrastruktura osigurava u鑙nkovitu suradnju ili odnos bez obzira na fizi鑛u i/ili vremensku udaljenost dviju ili vi筫 strana. Izgradnjom takve infrastrukture ne samo da se osigurava ostvarivanje postavljenih dru箃venih ciljeva, nego se omogu鎍va i postizanje vi筫 razine kvalitete 緄vota pojedinaca.


Sustav obrazovanja

Va緉ost sustava obrazovanja u informacijskom dru箃vu je dvojaka: sustav treba osposobljavati pojedince da budu aktivni graditelji i odr綼vatelji informacijskog dru箃va, ali da istovremeno budu i aktivni i u鑙nkoviti korisnici svih prednosti koje to dru箃vo donosi.

Specifi鑞ost sustava obrazovanja je svakako u tome 箃o promjene tog sustava ne mogu biti niti trenuta鑞e niti brze, a isto tako stvarni u鑙nci svake promjene postaju vidljivi i mjerljivi tek nakon du緀g vremenskog razdoblja.

S obzirom da je neupitno da informacijsko dru箃vo tra緄 ljude s novim stavovima, s novom strukturom znanja i umije鎍, tj. ljude novog obrazovanja, te s obzirom na brzinu s kojom se doga餫ju promjene u samom informacijskom dru箃vu, o鑙gledno da sustav obrazovanja treba odmah po鑕ti odlu鑞o prilago餫vati novim potrebama. Proces prilagodbe i promjene obrazovnog sustava stvarnim potrebama dru箃va i pojedinaca treba postati stalnim procesom, i pri tome biti u鑙nkovit i transparentan za sve.

Posebna va緉ost obrazovnog sustava proizlazi svakako i iz 鑙njenice da obrazovanje mo緀 i treba postati jednom od temeljnih grana hrvatskog gospodarstva. To zna鑙 da se dio proizvoda i kapaciteta obrazovnog sustava i nadalje koristi za potpuno ostvarivanje 筰rokih prava gra餫na na obrazovanje, ali se dio proizvoda i kapaciteta obrazovnog sustava, posebno novi specijalizirani proizvodi, mogu i trebaju ponuditi na nacionalnom i me饀narodnom tr緄箃u.

S takvom strategijom razvitka obrazovnog sustava jasno je da pojedine komponente obrazovnog sustava od samih po鑕taka trebaju biti osmi筶javane i razvijane i kao me饀narodni proizvodi. Isto tako infrastruktura, koja se izgra饀je u Hrvatskoj, posebno infrastruktura za potrebe obrazovanja, a unutar nje posebno informacijska infrastruktura trebaju biti planirani, projektirani i izvedeni tako da podr緀 i omogu鎒 razvoj obrazovanja kao gospodarske grane.

Svekolika infrastruktura u Hrvatskoj, od pravne to tehnolo筴e, mora biti takva da implementacija obrazovnih sadr綼ja i projekata, kako zbog javnih potreba hrvatskog dru箃va, tako i zbog komercijalne djelatnosti hrvatskih ili me饀narodnih poslovnih subjekata, bude 箃o jednostavnija i atraktivnija za stru鑞jake ali i za poduzetnike.




Strate筴i programi

U odabranim strate筴im podru鑚ima 緀limo ukazati na konkretne programe koje je potrebno ostvariti.


Informacijska infrastruktura

Dr綼va i razvoj informacijske infrastrukture

Planiranje i izgradnja informacijske infrastrukture zajedni鑛i je posao svih subjekata u informacijskom dru箃vu. Ipak dr綼va i tijela dr綼vne uprave imaju posebnu ulogu u uspostavljanju pojedinih elemenata okru緀nja i same infrastrukture, a koji trebaju pozitivno utjecati na brzinu i kvalitetu izgradnje i primjene informacijske infrastrukture u svekolikom dru箃vu.


Izgradnja i unapre餰nje javne telekomunikacijske i ra鑥nalno-komunikacijske infrastrukture

Javna telekomunikacijska i ra鑥nalno-komunikacijska infrastruktura su klju za ulazak u informacijsko dru箃vo. Ta infrastruktura mora biti kvalitetna, pouzdana i financijski dostupna svim gra餫nima, jer predstavlja temelj izgradnje svih ostalih segmenata dru箃va.

Posebnu pa緉ju treba usmjeriti na izgradnju Internet infrastrukture. Internet je postao univerzalni medij za komuniciranje, poslovanje, obrazovanje i zabavu, te budu鎍 Internet infrastruktura treba zadovoljiti nagli porast potreba za kapacitetima i razinom usluge.

Izgradnju javne telekomunikacijske infrastrukture treba liberalizirati te prepustiti poslovnim subjektima. Kod toga je va緉a tr緄筺a regulativa koja 鎒 oja鑑ti i za箃iti konkurenciju. Dr綼vna 鎒 se brinuti za jednoliku izgradnju javne telekomunikacijske i ra鑥nalno-komunikacijske infrastrukture u svim regijama Hrvatske.

Uloga dr綼vne uprave treba biti u postavljanju jasnih standarda, stvaranju pravnih okvira kroz zakonsku regulativu te poticanju stvaranja kriti鑞e mase korisnika. Javna administracija treba promicati i koristiti u svojem svakodnevnom radu usluge javne telekomunikacijske infrastrukture.

Kori箃enje telekomunikacijskih i ra鑥nalno-komunikacijskih usluga, posebno Interneta, ne smije biti luksuz, nego svakodnevni alat svakog gra餫na Hrvatske.


Deregulacija i liberalizacija zakonskih ograni鑕nja

Tehnolo筴i napredak i razvoj informacijskog dru箃va zna鑕 da se mora prekinuti s politikom koja pripada vremenu prije informacijske revolucije.

Klju鑞o pitanje razvoja informacijske infrastrukture jest potreba za novim regulativnim okvirima koji dopu箃aju slobodnu konkurenciju i ukidaju monopol u podru鑚u telekomunikacija. Valjan zakonski okvir 鎒 oja鑑ti i za箃iti konkurenciju i osigurati predvidljivu tr緄筺u situaciju koja omogu鎢je strate筴o planiranje i investiranje.

Evolucija u podru鑚u zakonske regulative treba biti vo餰na sljede鎖m na鑕lima:
Standardizacija u podru鑚u informacijskih tehnologija i primjena

Informacijske tehnologije brzo prodiru u sva podru鑚a ljudske djelatnosti i sve segmente dru箃va. Potrebno je osigurati minimalne uvjete da se informacijska infrastruktura u svim podru鑚ima i segmentima razvija uniformno, prije svega kako bi se omogu鎖la razmjena podataka i sadr綼ja izme饀 razli鑙tih informacijskih sustava.

Jasne konvencije i standardi omogu鎖t 鎒 povezivanje svih elemenata informacijske infrastrukture u jedinstveni sustav. Proces standardizacije je ujedno i pretpostavka integracije svih postoje鎖h medija u jedinstveni medij kroz koji gra餫ni ostvaruju sve svoje potrebe, prava i obaveze u informacijskom dru箃vu.

Na razini ra鑥nalno-komunikacijske infrastrukture to zna鑙 osigurati to鑛e povezivanja izme饀 svih vrsta mre綼 (pokretnih, nepokretnih, satelitskih, radiotelevizijskih i dr.), dok na razini aplikacija i sadr綼ja to zna鑙 jasno definirati obrasce, na鑙ne prikaza, identifikacije i dr. koje 鎒 gra餫ni primjenjivati i koristiti u svim segmentima informacijske infrastrukture.

Elektroni鑛i identitet predstavlja polazi箃e za svaku aktivnost u informacijskom dru箃vu, zbog toga je potrebno pa緇jivo i detaljno planirati osnovne elemente identifikacije pojedinca i drugih subjekata u dru箃vu. Glavni cilj toga planiranja je ure餰nost imeni鑛og i adresnog prostora u informacijskom dru箃vu.


Status i kolanje elektroni鑛e gra餰

U uvjetima informacijskog dru箃va i razvijene informacijske infrastrukture, dr綼va treba zakonski propisati, standardizirati i priznavati elektroni鑛e oblike dokumenata, kako bi se poslovanje i slu綽eni i poslovni odnosi me饀 subjektima u dru箃vu mogli u potpunosti i u鑙nkovito odvijati nematerijalnom, elektroni鑛om razmjenom. Pri tome treba osigurati sigurnost, pouzdanost i, ukoliko se to tra緄, tajnost kolanja elektroni鑛ih dokumenata i druge gra餰.

Isto tako potrebno je osigurati da svi dokumenti i materijali koji predstavljaju trajne vrijednosti od nacionalnog zna鑑ja, a koji su nastali u elektroni鑛om obliku, budu adekvatno obra餰ni i u elektroni鑛om obliku pohranjeni u javne multimedijalne fondove i arhive.


Etika i za箃ita intelektualnog vlasni箃va u uvjetima informacijskog dru箃va

Iako svi gra餫ni informacijskog dru箃va imaju ravnopravan pristup znanjima i informacijama i slobodni su objavljivati svoje vlastite sadr綼je, u zajednici u kojoj znanje, inteligencija i ideje imaju visoku vrijednost, postoje sadr綼ji na koje pojedinci ili pravni subjekti pola緐 pravo vlasni箃va.

Zbog toga je potrebno uvesti sustave za箃ite intelektualnog vlasni箃va, ali isto tako uvesti zakonsku regulativu koja 鎒 gra餫nima jam鑙ti ostvarivanje njihovih intelektualnih i autorskih prava. Zakonski okviri za箃ite intelektualnog i autorskog vlasni箃va trebaju biti uskla餰ni s me饀narodnim standardima i propisima jer globalizacija tr緄箃a utje鑕 na znatno ve鎒 transakcije roba, sadr綼ja, usluga i novaca na me饀narodnoj razini. Na taj se na鑙n smanjuju rizici od nerazrije筫nih me饀narodnih sporova koji 鎒 i鎖 na 箃etu hrvatskih gra餫na.

Kroz obrazovni sustav, ali i na druge na鑙ne gra餫ni trebaju stjecati i graditi stavove o eti鑛im i moralnim na鑕lima postojanja, opstanka i pona筧nja u informacijskom dru箃vu.


Sigurnost i za箃ita podataka

Porast primjene i pove鎍nje mogu鎛osti informacijskih tehnologija pove鎍t i 鎒 potrebu za za箃itom privatnosti i osnovnih prava pojedinaca. Podaci koje tijela dr綼vne uprave prikupljaju o pojedincu moraju mu biti dostupni. Dr綼vna informati鑛a infrastruktura mora osigurati u鑙nkovito i sigurno upravljanje tim podacima.

U za箃iti osobnih podataka i elektroni鑛oj trgovini posebnu 鎒 va緉ost imati enkripcija. Enkripcija 鎒 osigurati dobivanje usluga samo onima koji pla鎍ju. Ona 鎒 pru緄ti i za箃itu od ne緀ljenog objavljivanja osobnih podataka u javno podru鑚e.

Dr綼va 鎒 poticati i postaviti zakonski okvir za digitalnu razmjenu podataka, digitalno potpisivanje dokumenata i kori箃enje enkripcije. Elektroni鑛i identitet pojedinca i pravnih subjekata mo鎖 鎒 se utvrditi kroz sustav javnih klju鑕va (PKI).

Dr綼vna uprava treba iskoristiti svoj autoritet za osiguravanje zakonske regulative i uporabu dodatne enkripcije radi suzbijanja ra鑥nalnog kriminala i za箃ite nacionalne sigurnosti.

Integracija informacijske infrastrukture u sve segmente dru箃va

Informacijsko dru箃vo kao cjelina funkcionira uspje筺o u onoj mjeri u kojoj je informacijska infrastruktura uspje筺o integrirana u svaki od segmenata toga dru箃va. Svaki informatizirani segment na taj na鑙n postaje dijelom nacionalne informacijske infrastrukture. Nacionalna informacijska infrastruktura u okru緀nju informacijskog dru箃va te緄 k povezivanju svih segmenata u jedinstveni sustav, koji se nalazi u slu綽i gra餫na i njihovih interesa.


Informacijska infrastruktura u dr綼vnoj upravi i javnom sektoru

U鑙nkovita integracija i primjena informacijske infrastrukture u sustavu dr綼vne uprave i javnim slu綽ama jedan je od prvih obaveznih koraka u uspostavi informacijskog dru箃va. Dr綼va u uvjetima informacijskog dru箃va mora u svojem funkcioniranju maksimalno po箃ivati na鑕la toga dru箃va, mora biti primjer i poticatelj drugima u promjenama i prihva鎍nju novih pravila i modaliteta funkcioniranja.

Planovi, djelovanje i rezultati djelovanja dr綼ve trebaju biti dostupni gra餫nima kroz dr綼vnu informacijsku infrastrukturu. Ona mora biti medij kroz koji gra餫ni u鑙nkovito i lagano komuniciraju s tijelima dr綼vne uprave i u takvom komuniciranju ostvaruju sve potrebe vezane uz tijela dr綼vne uprave. Podaci koje ta tijela imaju o svakom pojedinom gra餫ninu moraju biti njemu dostupni. Postupak a緐riranja tako餰r mora biti gra餫nima omogu鎒n putem informacijske infrastrukture.


Dr綼vna informacijska infrastruktura treba osigurati u鑙nkovito i sigurno upravljanje podacima, izme饀 ostalog i to da se pojedini podatak, koji se koristi na vi筫 mjesta i u razli鑙tim kontekstima unutar dr綼vne uprave, dostavlja i unosi samo jednom.

Dr綼va treba informacijsku infrastrukturu intenzivno i u鑙nkovito koristiti i za obavje箃avanje gra餫na i drugih subjekata, za promociju op鎖h i nacionalnih vrijednosti, kao i za me饀narodnu promociju Hrvatske.


Informacijska infrastruktura u akademskoj zajednici

Uloga je akademske zajednice u svakom, pa tako i hrvatskom dru箃vu, stvaranje, usvajanje i uvo餰nje novih tehnologija. To je razlog zbog kojeg akademska zajednica prva mora imati na raspolaganju najbolju i najnapredniju informacijsku tehnologiju i infrastrukturu.


Osnovni razlog za to je 鑙njenica da se u akademskoj zajednici obrazuju i formiraju pojedinci, koji 鎒 svoja znanja, iskustva i navike, ste鑕ne unutar akademske zajednice, primjenjivati i 筰riti u svekolikom dru箃vu, nakon 箃o iza饀 iz te zajednice. U tom smislu je va緉o akademskoj zajednici danas osigurati uvjete, koje 緀limo sutra ostvariti u 鑙tavom dru箃vu. Informacijska infrastruktura mora biti jednostavno i u鑙nkovito dostupna svim 鑜anovima akademske zajednice, na svim mjestima gdje 緄ve i rade.

Osim toga, informacijska infrastruktura, koju gradi i koristi akademska zajednica treba biti eksperimentalni poligon, na kojem 鎒 se isprobavati i uspore餴vati mogu鎍 rje筫nja za druge velike nacionalne sustave. Pri tome, jasno, treba biti o鑥vana stabilnost i pouzdanost funkcioniranja akademske infrastrukture, koja je temelj za obavljanje znanstvene i obrazovne djelatnosti u akademskoj zajednici.


Informacijska infrastruktura za sustav obrazovanja


Nacionalni obrazovni sustav je sustav od najve鎒 va緉osti za napredak Hrvatske. Njegova va緉ost proizlazi iz 鑙njenice da se kroz njega obrazuju i osposobljavaju svi gra餫ni Hrvatske.

Informacijska infrastruktura sustava obrazovanja je prije svega preduvjet za stjecanje osnovne informati鑛e pismenosti svakog gra餫nina tijekom njegovog 筴olovanja, ali i preduvjet da je njegovo cjelokupno 筴olovanje kvalitetno, moderno i uskla餰no sa stvarnim potrebama i uvjetima 緄vota u informacijskom dru箃vu.

Upravo zbog toga informacijska infrastruktura sustava obrazovanja treba biti hitno osmi筶jena i uspostavljena u svim svojim segmentima: od izgradnje ra鑥nalno-komunikacijske infrastrukture koja 鎒 u鑙nkovito povezati i osigurati pristup globalnim informacijskim resursima za sve 筴ole i sve u鑕nike, pa do sustava permanentnog informati鑛og obrazovanja nastavnika ili sustava potpore uporabi informacijskih tehnologija u obrazovnom procesu u 筴olama. Osposobljavanje svih nastavnika i profesora za u鑙nkovitu uporabu informacijske infrastrukture u obrazovnom procesu i prilago餫vanje nastavnih programa novim uvjetima i potrebama informacijskog dru箃va svakako je najizazovniji dio ove izuzetno va緉e aktivnosti.

Izuzetno je va緉o poticati nastajanje novih, digitalnih ud綽enika, te stvaranje u elektroni鑛om obliku svih obrazovnih sadr綼ja i materijala za kojima postoji potreba i izvan tradicionalnog obrazovnog sustava.

Informacijska infrastruktura sustava knji緉ica

Uloga knji緉ica u informacijskom dru箃vu postaje jo va緉ija, a zadaci i poslovi knji緉ica kompleksniji i mnogobrojniji.

Nastavljaju鎖 svoju tisu鎙jetnu ulogu u ure餴vanju i 鑥vanju znanja i informacija, knji緉ice u uvjetima informacijskog dru箃va definitivno postaju jednom od okosnica toga dru箃va, koje se temelji upravo na znanju i informacijama. Stupanj organiziranosti toga znanja i njegova dostupnost u mnogome 鎒 zavisiti od uspje筺osti djelovanja knji緉ica i izgra餰nosti i bogatstva njihove informacijske infrastrukture.

Knji緉ice, kao javne ustanove, pro筰riti 鎒 i dodatno razviti neke postoje鎒 usluge ali i uvesti nove. Pomo gra餫nima u pronala緀nju i strukturiranju informacija i znanja, jedna je od usluga koje postaju izuzetno va緉e. Omogu鎍vanje pristupa globalnim informacijskim resursima i globalnoj komunikacijskoj mre緄 za sve gra餫ne, va緉a je nova uloga javnih knji緉ica, kroz koju se prakti鑞o ostvaruje ravnopravnost gra餫na u uvjetima informacijskog dru箃va.

Posebno je va緉o pro筰riti dosada筺ju ulogu knji緉ica u kori箃enju informacija novim naglaskom na stvaranje i objavljivanje informacija.


Informacijska infrastruktura u sustavu zdravstva

Zdravlje pojedinca osnovna je pretpostavka zdravlja dru箃va u cjelini. Zdrav i zadovoljan gra餫nin na najbolji 鎒 na鑙n sudjelovati u stvaranju kvalitetnog i u鑙nkovitog gospodarstva i dru箃venog 緄vota op鎒nito, a time i blagostanja u cijeloj zajednici.


Prosvije鎒nost i informiranost gra餫na o zdravstvenoj samoza箃iti i preventivi mo緀 uvelike racionalizirati tro筴ove zdravstvenog sustava, stoga je potrebno poticati stvaranje informacijskih sustava s medicinskim sadr綼jima, te sadr綼jima o zdravoj prehrani i zdravom na鑙nu 緄vota koji 鎒 biti dostupni svim gra餫nima.

Pored ostalih promjena koje je nu緉o u ovom podru鑚u provesti, informatizacija sustava zdravstva u cjelini osigurat 鎒 kvalitativan skok u pru綼nju zdravstvenih usluga, a pritom 鎒 se smanjiti i tro筴ovi administriranja i odr綼vanja tog sustava. On line baze podataka s podacima o bolesnicima i pripadaju鎖m povijestima bolesti, mogu鎛ost konzultacija na daljinu i izmjene medicinski va緉ih snimaka i podataka s vrhunskim medicinskim stru鑞jacima te telemedicinski sustavi omogu鎖t 鎒 mobilnost i bolesnika i lije鑞ika, te osigurati odgovaraju鎢 zdravstvenu njegu svim hrvatskim gra餫nima iz bilo kojeg mjesta u zemlji ili u svijetu. Pri tome 鎒 biti za箃i鎒na privatnost pacijenata i osigurana tajnost njihovih podataka.

Znanstveni i stru鑞i radovi utemeljeni na podacima iz Nacionalne arhive medicinskih podataka omogu鎖t 鎒 uvid u op鎒 trendove stanja u zdravstvu i trenuta鑑n pregled nad tro筴ovima, te 鎒 na taj na鑙n predstavljati va緉e elemente u daljnjem makroplaniranju razvoja cjelokupnog zdravstvenog sustava.

Gra餫ni 鎒, pak, na vrlo jednostavan na鑙n, bez suvi筺e administracije, ostvarivati svoja prava na kvalitetne zdravstvene usluge i savjete u stanicama primarne zdravstvene za箃ite, u specijalisti鑛im ordinacijama, u bolnicama ili u svojim domovima.


Informacijska infrastruktura za elektroni鑛o poslovanje i poslovne sustave

Ako Internet danas shvatimo kao novi medij, koji za razliku od dosada筺jih medija osigurava i ve鎢 interaktivnost u odnosu na postoje鎒 medije, tada se nu緉o name鎒 鑙njenica da 鎒 poslovni subjekti ne samo u Hrvatskoj ve i u cijelom svijetu te緄ti maksimalnom iskori箃avanju prednosti koje taj medij donosi. Informacijske tehnologije omogu鎍vaju tvrtkama da br緀 i jednostavnije plasiraju svoje proizvode velikom broju kupaca i to na njima najbli綼 mjesta - u njihove domove, ali i da prilagode svoju ponudu upravo 緀ljama svojih klijenata.

Kao i u stvarnom svijetu tako se i u elektroni鑛om poslovanju klju uspjeha sastoji u tome da tvrtka bolje predstavi svoje proizvode i usluge, kao i u brzini kojom 鎒 do鎖 do kupca. Tvrtke koje prije zakora鑕 u taj svijet elektroni鑛og poslovanja i prodaje imat vi筫 筧nse za pre緄vljavanjem i za uspjehom. Me饀tim, ulazak u taj svijet pretpostavlja odre餰nu zakonsku regulativu i informacijsku infrastrukturu koju treba osigurati na dr綼vnoj razini.

Vlade zemalja Europske Unije i Sjeverne Amerike ve su dale svoju potporu razvoju elektroni鑛og poslovanja i trgovine, a razvoj 鎒 hrvatskog gospodarstva na me饀narodnom tr緄箃u ovisiti o tome koliko 鎒 se brzo prilago餫vati i pratiti ve zapo鑕te promjene.

Elektroni鑛o gospodarstvo pove鎍va u鑙nkovitost kojom tvrtke posluju i time izravno utje鑕 na njihovu konkurentnost na doma鎒m i me饀narodnom tr緄箃u. Relativno niska ulazna ulaganja u svijet elektroni鑛e trgovine, omogu鎖t 鎒 osnivanje novih malih privatnih tvrtki, koje 鎒 utjecati na razvoj poduzetni鑛og duha i inicijative u zajednici. Razvoj i 筰renje elektroni鑛og poslovanja i gospodarstva osigurat 鎒 i nova radna mjesta za ljude koji 鎒 raditi na razvoju i odr綼vanju sustava i na taj 鎒 na鑙n utjecati na nisku razinu nezaposlenosti u dru箃vu.


Informacijska infrastruktura u domovima gra餫na

Svim hrvatskim gra餫nima treba omogu鎖ti da imaju pristup informacijskim sustavima u vlastitim domovima. Prilikom projektiranja novih naselja potrebno je pored standardnih komunalnih priklju鑑ka planirati i uvo餰nje ra鑥nalno-komunikacijske infrastrukture, a potrebno je postupno instalacije provoditi i u starijim naseljima.

Od ku鎒 je mogu鎒 raditi na daljinu, u鑙ti na daljinu, dobivati diplome s udaljenih sveu鑙li箃a, kupovati na daljinu, pla鎍ti ra鑥ne, administrirati svoje bankovne ra鑥ne, ostvarivati svoja prava zdravstvene za箃ite, savjetovati se s pravnikom, komunicirati s ljudima iz cijelog svijeta itd. Obiteljski domovi postaju tako sredi箃a aktivnosti u informacijskom dru箃vu. Zbog takve prenamjene, potrebne su promjene i u projektiranju stambenih prostora, te oni postaju ve鎖 i humaniji jer ljudi provode vi筫 vremena kod ku鎒 nego na �poslu�. Smanjuje se uloga poslovnih prostora, ali zato raste broj javnih kulturnih i sportskih objekata i objekata za dru緀nje i zabavu gdje pojedinci mogu zadovoljiti svoje potrebe za socijalizacijom. Lokacije tih novih domova nemaju vi筫 onu va緉ost kao kod centraliziranih sustava; mogu biti u bilo kojoj regiji u zemlji.

Takvu je vrstu komfora potrebno osigurati gra餫nima i kada nisu u svojim domovima, nego se npr. nalaze na putu, u hotelu ili se nalaze na javnim mjestima. Na taj 鎒 se na鑙n ostvariti sve pretpostavke prelaska cijele zajednice u informacijsko dru箃vo.



Sustav obrazovanja


Obrazovanje kao stalan proces (permanentno obrazovanje tijekom 緄vota)

Jedna od najzna鑑jnijih promjena, koju sa sobom donosi informacijsko dru箃vo, je stalna potreba pojedinaca za stjecanjem novih znanja i obnavljanjem starih znanja, koja u uvjetima brzog razvoja tehnologija isto tako brzo zastarijevaju. Isto tako stalna je potreba upoznavanja novih metoda, tehnika i alata stvaranja, pohranjivanja i uporabe informacija i znanja. Zadovoljavanje tih potreba od egzistencijalnog je zna鑑ja za svakog pojedinca, temeljan je preduvjet punopravnog i u鑙nkovitog sudjelovanja u informacijskom dru箃vu.

Upravo zbog toga, obrazovni sustav mora biti koncipiran tako da svakog pojedinca osposobi i omogu鎖 mu permanentno obrazovanje u svim njemu potrebnim segmentima znanja i to od ranog djetinjstva do duboke starosti. Preobrazba sada筺jeg hrvatskog obrazovnog sustava u takav moderan sustav permanentnog obrazovanja samo je prvi korak koji treba odmah zapo鑕ti. Nadzor i briga o tome u kojoj mjeri obrazovni sustav i stvarno stanje u njemu zadovoljavaju potrebe gra餫na za stalnim obrazovanjem, mora postati trajnim prioritetom nadle緉ih tijela dr綼vne uprave, ali i samih gra餫na koji moraju dobiti na raspolaganje instrumente jednostavnog i brzog pra鎒nja i utjecanja na sustav.


Raznolikost oblika i na鑙na obrazovanja


Jedan od va緉ih preduvjeta za sustav permanentnog obrazovanja je prisutnost razli鑙tih oblika obrazovanja i razli鑙tih na鑙na kako pojedinci obrazovanje mogu konzumirati.

Neosporno je da je 筴ole i visoko筴olske ustanove, dakle tradicionalni sustav 筴ola, ostaje okosnica obrazovnog sustava. I nadalje je njegova uloga dati temeljna znanja, potrebna svakom pojedincu. Tradicionalni popis temeljnih znanja u uvjetima informacijskog dru箃va pro筰ren je informati鑛om pismeno规u, ali i dobrim poznavanjem stranih jezika, komunikacijskih vje箃ina, na鑕la timskog i projektnog rada.

Nova, dodatna uloga sustava 筴ola sastoji se u tome da trebaju osposobiti pojedince za sudjelovanje u sustavu permanentnog obrazovanja u koji oni ulaze po zavr筫tku tradicionalnog 筴olovanja. Osim toga, 筴ole trebaju poticati i razvijati stalnu potrebu pojedinaca za u鑕njem, nau鑙ti ih kako u鑙ti, kako i koje tehnike u鑕nja, razmjene znanja, timskog i projektnog rada pri tome koristiti. Naro鑙to je va緉o omogu鎖ti i poticati samou鑕nje.

Ove dodatne zada鎒 sustava 筴ola donekle mijenjaju i ulogu u鑙telja i profesora, koji trebaju postati partneri i poticatelji me饀sobnog komuniciranja u鑕nika i studenata u zajedni鑛om interaktivnom procesu u鑕nja, trebaju postati savjetnici i vodi鑙 kroz proces obrazovanja.

U sustavu permanentnog obrazovanja, koji treba uspostaviti u Hrvatskoj, va緉o mjesto zauzimaju te鑑jevi, seminari, radionice, treninzi, specijalizirana predavanja, ali i obrazovni materijali, baze znanja i sustavi samou鑕nja i samotestiranja koji trebaju postati punopravnim elementima takovog obrazovnog sustava. Iako 鎒 najve鎖 dio ovih proizvoda i aktivnosti nastati na tr緄筺im osnovama, njih je potrebno i na dr綼vnoj razini sustavno planirati, osmi筶javati i ostvarivati za sve kategorije gra餫na i za sve uzraste.

Uvo餰njem informacijske tehnologije u obrazovni proces mogu鎛osti u鑙telja i profesora vi筫struko se pove鎍vaju, ukoliko je koncepcija nastave i obrazovanja dobro prilago餰na novim uvjetima. Samou鑕nje iz razli鑙tih izvora (od klasi鑞ih tiskanih materijala do elektroni鑛ih obrazovnih materijala dostupnih putem ra鑥nalno-komunikacijske mre緀), mogu鎛ost samotestiranja i samoprovjeravanja, kao i stalna mogu鎛ost komuniciranja (npr. putem mre緀 s nastavnicima ali i s drugim u鑕nicima ili pojedincima), osloba餫ju, unutar vremena predvi餰nog za klasi鑞u nastavu, vrijeme za najkvalitetnije dijelove u鑕nja, npr. za diskusije i analize konkretnih situacija i slu鑑jeva s nastavnikom, preispitivanja vlastitih iskustava i sl.

Obrazovanje kao pravo i obaveza svih


Permanentno obrazovanje treba postati ostvarivim pravom i 緀ljenom obavezom svih subjekata u informacijskom dru箃vu. Dr綼va treba skrbiti za obrazovni sustav, te omogu鎖ti obrazovanje svakom pojedinom gra餫ninu. Treba omogu鎖ti i sudjelovanje gra餫na tre鎒 緄votne dobi u obrazovnom procesu, a posebnu pa緉ju dr綼vna tijela trebaju posvetiti obrazovanju i prekvalifikaciji nezaposlenih. Izuzetno je va緉o da poslodavci planiraju, osiguravaju i omogu鎍vaju stalno obrazovanje svojih zaposlenika. Time se pove鎍va mogu鎛ost njihovog zapo筶javanja, 鑙me se bitno umanjuje problem tehnolo筴ih vi筴ova i nezaposlenost op鎒nito.

Potrebno je posebno naglasiti da je uvo餰nje informacijskih tehnologija u obrazovni proces u neposrednoj vezi s ostvarivanjem sveop鎒g prava na kvalitetno permanentno obrazovanje. Od izuzetne je va緉osti upravo zbog toga 箃o kvalitetno obrazovanje i kvalitetni obrazovni sadr綼ji postaju, u pojedinim svojim va緉im dijelovima, dostupni neprekidno (24 sata dnevno 365 dana u godini) s bilo kojeg mjesta (radnog mjesta, od ku鎒, iz knji緉ice ili druge javne ustanove) i bilo koje geografske lokacije (grada, sela, otoka, druge dr綼ve). Time pravo na kvalitetno obrazovanje postaje uistinu ostvarivo, a s obzirom na mogu鎛ost izbora na鑙na, vremena i mjesta, obveza njegovog konzumiranja postaje jednostavnija i lak筫 uklopiva u 緄vot pojedinaca.

Kvaliteti obrazovanja, na koje gra餫ni imaju pravo, sigurno 鎒 doprinijeti stvaranje i razvoj tr緄箃a obrazovnih usluga. Osim 箃o je to tr緄箃e jedno od potencijalno najzna鑑jnijih u financijskom smislu, njegov razvitak 鎒 sigurno otvoriti brojna radna mjesta, kako visokostru鑞ih, tako i mnogobrojna radna mjesta u podsustavima podr筴e procesima obrazovanja.


Multidisciplinarnost znanja i obrazovanja


Jedna od, u novije vrijeme sve vi筫 nagla筫nih, osobina znanja, odnosno pojedinih njegovih 鑕stica, je multidisciplinarnost. Bilo koja nova spoznaja ili upoznavanje s postoje鎜m, danas prakti鑞o nisu mogu鎖 bez sagledavanja te spoznaje iz vi筫 razli鑙tih podru鑚a znanja.

Navedena 鑙njenica samo je jedan od razloga zbog kojih i u procese obrazovanja treba uvesti multidisciplinarnost kao jedno od na鑕la izlaganja i prezentiranja znanja. Stavljanje svake 鑙njenice, informacije ili spoznaje u multidisciplinarni kontekst va綼n je preduvjet kasnije primjenjivosti i unapre餰nja ste鑕nih znanja.

Nagla筫na multidisciplinarnost znanja neminovno dovodi do promjene obrazovnih programa u kojima ta multidisciplinarnost ne samo mora biti prisutna, nego postaje jednim od izvora kvalitete tih programa.

Uporaba informacijskih tehnologija u znanstvenom i stru鑞om radu, ali i u obrazovanju, zna鑑jno olak筧va i otvara nove mogu鎛osti za me饀sobno povezivanje 鑙njenica, informacija i spoznaja. Time se omogu鎢je uspostavljanje multidisciplinarne mre緀 znanja, dostupne putem informacijske infrastrukture.


Informati鑛a pismenost


Nedvojbeno je da je danas poznavanje i sposobnost prakti鑞e uporabe osnovnih alata i sustava iz podru鑚a informacijskih tehnologija, tj. informati鑛a pismenost postala dijelom op鎒 pismenosti svakog pojedinca. To zna鑙 da bez poznavanja osnovnih na鑕la i bez sposobnosti da koristi informacijsku tehnologiju pojedinac nije osposobljen za aktivno i punopravno sudjelovanje u procesima unutar svoje zajednice, odnosno unutar dru箃va. U 21. stolje鎢 nije mogu鎒 tvrditi da je netko zavr筰o odre餰n stupanj obrazovanja, bez obzira radi li se o osnovno筴olskom obrazovanju ili sveu鑙li筺om studiju, ukoliko nije stekao prakti鑞a umije鎍 i iskustva uporabe informacijskih tehnologija, i to na razini adekvatnoj stupnju obrazovanja.

Upravo zbog toga hrvatski obrazovni sustav treba, kroz jedan od prvih projekata, osposobiti da gra餫nima daje potrebne elemente informati鑛e pismenosti. Svaka generacija u鑕nika ili studenata koja zavr筰 svoje obrazovanje bez nu緉og informati鑛og opismenjivanja predstavlja ozbiljan dugoro鑞i problem za napredak i razvoj Hrvatske.

S obzirom na brzi razvoj informacijskih tehnologija, sadr綼j pojma informati鑛e pismenosti podlo綼n je isto takvim brzim promjenama. U tom smislu obrazovni sustav, tj. sustav permanentnog obrazovanja treba gra餫nima osigurati i mogu鎛ost stalnog obnavljanja ste鑕nih osnovnih znanja iz podru鑚a informacijskih tehnologija.

Osim op鎒 informati鑛e pismenosti velikom broju gra餫na biti 鎒 potrebna dodatna znanja i vje箃ine, vezana uz uporabu specifi鑞ih informacijskih tehnologija, naj鑕规e na njihovim radnim mjestima. Obvezu takvog specifi鑞og obrazovanja trebaju snositi isporu鑙telji opreme i aplikacija.


Kori箃enje informacijskih tehnologija u u鑕nju svih podru鑚a i disciplina


Informati鑛o opismenjivanje nije jedini razlog i na鑙n uporabe informacijske infrastrukture u obrazovnom procesu. Stvarnu korist i stvarni napredak obrazovni sustav ostvaruje 筰rokom primjenom informacijskih tehnologija u svim podru鑚ima i segmentima obrazovanja.

Primjena informacijskih tehnologija obrazovnom procesu daje nove kvalitete i otvara nove mogu鎛osti. Me饀 tim novim kvalitetama i mogu鎛ostima nalaze se i:
Informacijske tehnologije omogu鎍vaju jednostavno povezivanje i paralelno prezentiranje sadr綼ja iz vi筫 informacijskih izvora, 箃o ne samo da omogu鎍va formalnu multidisciplinarnost izlaganja pojedinih podru鑚a znanja, nego ta izlaganja 鑙ni aktualnijim, raznolikijim, sadr綼jnijim i samim time jednostavnijim i interesantnijim za usvajanje.

Zbog svega navedenog pred obrazovnim sustavom stoji zada鎍 箃o 筰re i sveop鎒 primjene informacijskih tehnologija, kako bi obrazovanje bilo jo kvalitetnije, aktualnije i potpunije.


Informacijske tehnologije i djeca

Va緉o je osigurati 箃o raniji kontakt pojedinaca s informacijskim tehnologijama, kako bi njihova uporaba postala prirodnim dijelom 緄vota i rada, te kako bi se 箃o prije po鑕le koristiti prednosti koje uporaba informacijskih tehnologija donosi.

Pri tome treba posvetiti posebnu pa緉ju tome da ti prvi kontakti budu primjereni uzrastu, da se doga餫ju prema preporukama pedagoga i u suradnji, uz sudjelovanje i nadzor roditelja. Izuzetno je va緉o da prvi koraci u uporabi informacijskih tehnologija budu popra鎒ni pravim porukama i primjerima korisne i u鑙nkovite uporabe tehnologije.

Kao i kod uporabe drugih mo鎛ih alata, od samih po鑕taka mladim korisnicima informacijskih tehnologija trebaju biti jasno sugerirana i obrazlo緀na uzajamno prihvatljiva eti鑛a na鑕la i ideje o tome da se alati i snaga koja proizlazi iz njihove uporabe trebaju koristiti za napredak i stvaranje novih vrijednosti, a nikako ne za destrukciju ili nano筫nje 箃ete drugima. Naglasak treba biti na osobnoj odgovornosti za informiranje i sebe samog i drugih, kao i na osobnoj odgovornosti za uporabu tehnologije i zajedni鑛ih informacijskih resursa.


Hrvatski obrazovni sustav kao me饀narodni proizvod


Veliki broj kvalitetnih radnih mjesta u sustavu obrazovanja i u sustavima podr筴e, velika anga緄rana prora鑥nska sredstva ali i zna鑑jan poslovni kapital i investicije poslovnih subjekata u obrazovanje dati 鎒 obrazovanju status zna鑑jne, jedne od vode鎖h gospodarskih grana. Pri tome se radi o gospodarskoj grani koja je u potpunosti okrenuta prema dobrobiti dru箃va i pojedinaca, prakti鑛i bez ikakvih negativnog utjecaja na dru箃vo ili prirodni okoli.

Sve su to razlozi zbog kojih dr綼va treba posebno pa緇jivo planirati i osiguravati okru緀nje i potrebnu infrastrukturu za obrazovanje, otvaraju鎖 mogu鎛osti za potreban rast i 筰renje te po緀ljne gospodarske djelatnosti.

Obrazovanje u Hrvatskoj ili organizacija obrazovanja (npr. kroz uspostavu namjenskih obrazovnih centara) mogu i trebaju biti proizvodi, koji su osmi筶jeni i kvalitetno uspostavljeni s ciljem uklju鑙vanja u me饀narodno tr緄箃e. Kvalitetni obrazovni sustav i prate鎍 infrastruktura i podr筴a, u kombinaciji s drugim komparativnim prednostima Hrvatske, nedvojbeno 鎒 obrazovanju u Hrvatskoj osigurati me饀narodnu prepoznatljivost i visoku tr緄筺u vrijednost.

Nove informacijske tehnologije omogu鎍vaju izradu potpuno zaokru緀nih i vrlo kvalitetnih, ali visokospecijaliziranih obrazovnih materijala. Autor takvih materijala mo緀 biti svaki gra餫nin. Veliki broj takvih materijala 鎒 biti na teme ili iz podru鑚a koja se ne obra饀ju u klasi鑞om obrazovnom sustavu. Ti materijali svejedno predstavljaju veliki gospodarski, pa i izvozni potencijal. Upravo zbog navedenog, obrazovni sustav treba omogu鎖ti jasnu kategorizaciju obrazovnih proizvoda i njihovo nesmetano nastajanje i 筰renje.




Plan daljnjih aktivnosti


CARNet 鎒 nastaviti rad na izradi Strategije izgradnje informacijskog dru箃va u Hrvatskoj, jer takvu strategiju prepoznaje kao neposredno okru緀nje u kojem treba ostvarivati i svoju vlastitu strategiju i konkretne programe i projekte iz svoje djelatnosti.

Nastavak izrade Strategije izgradnje informacijskog dru箃va u Hrvatskoj zna鑙 razradu prepoznatih strate筴ih programa na konkretne projekte i aktivnosti, od kojih neki ve jesu ili 鎒 biti uklju鑕ni u planove rada CARNeta u narednom razdoblju. Va緉im korakom u izradi strategije, ali i u njezinoj operacionalizaciji treba biti jasno odre餴vanje prioriteta, kako bi se dinamika ostvarivanja strate筴ih programa, odnosno projekata i aktivnosti mogla uskla餴vati s realno raspolo緄vim resursima.

Javnim objavljivanjem ovoga dokumenta, CARNet poziva sve zainteresirane, a posebno ustanove i pojedince iz akademske zajednice, da svojim prijedlozima i komentarima, utemeljenim na dosada筺jem dugogodi筺jem iskustvu uporabe informacijske infrastrukture, doprinesu daljem radu na strategiji i njezinoj operacionalizaciji.




Autorski tim



Na izradi ovih Elemenata Strategije izgradnje informacijskog dru箃va u Hrvatskoj, kao priloga za Strategiju razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u 21. stolje鎢" radio je tim CARNetovih stru鑞jaka u sastavu:
萳anovi tima nositelji su iskustava i znanja, koji su prikupljeni u CARNetu, tijekom osam godina primjene informacijskih tehnologija u svim podru鑚ima ljudskog djelovanja u cjelokupnom dru箃venom i zemljopisnom podru鑚u Republike Hrvatske. Osim iskustava rada u realnosti na筫 sredine, va緉a su i me饀narodna iskustva, ste鑕na kroz sudjelovanje CARNeta na me饀narodnim projektima.

Copyright by CARNet,2000